Premda se frazeološke jedinice najčešće definiraju kao višerječne jedinice sastavljene od najmanje dviju sastavnica koje karakterizira cjelovitost i čvrsta struktura, varijabilnost frazemskih sastavnica česta je pojava. No, sve sastavnice frazema nisu jednako podložne modifikacijama, pa su tako istraživanja Jozić, Pon i Rakovac (2006) pokazala da je glagolska komponenta frazema najčešće podložna promjenama. Polazeći od tih spoznaja, u radu će se na temelju kognitivnog (Croft i Cruse 2004) i konstrukcijskog pristupa jeziku (Goldberg 1995, 2006, 2019), te korpusnim istraživanjima ispitati varijabilnost frazeoloških glagolskih sastavnica u hrvatskom i slovenskom jeziku. U uvodnom dijelu rada prikazat će se osnovne postavke kognitivne lingvistike i konstrukcijske gramatike te će se objasniti njihov pristup višerječnim jedinicama s visokim stupnjem idiomatiziranosti, odnosno frazemima. U nastavku će se provesti korpusno istraživanje pomoću softverskog alata Sketch Engine na dvama računalnim korpusima - korpusu hrWaC za hrvatski jezik (1,2 milijarde pojavnica) i korpusu slWaC za slovenski jezik (754,3 milijuna pojavnica). Na temelju korpusne pretrage ekstrahirat će se glagolski frazemi u oba jezika koji svoju potvrdu imaju u hrvatskim i slovenskim frazeološkim rječnicima. Korpusnom pretragom ispitat će se mogućnost varijacije njihovih glagolskih sastavnica u oba jezika, odnosno konstrukcija koje se u korpusima rjeđe pojavljuju pa ih smatramo konstrukcijama nižeg stupnja idiomatiziranosti. Cilj je ovoga istraživanja na temelju kognitivnih i konstrukcijskih pristupa jeziku prikazati mogućnosti i ograničenja variranja sastavnica frazema. Ujedno, rad će pokazati postoje li podudarnosti u varijabilnosti frazeoloških sastavnica u analiziranim primjerima u hrvatskom i slovenskom jeziku.