Ovaj diplomski rad posvećen je istraživanju rječničkih definicija i upotrebe ruskih frazema kod hrvatskih studenata rusistike. U teorijskom okviru polazi se od određenja frazeologije kao znanosti i frazema i njegovih obilježja. Nadalje, rad se oslanja i na učenje o kognitivnoj lingvistici, pragmalingvistici i na određenje pojma mentalnog leksikona. Navodi se i važnost nestandardne upotrebe frazema u proučavanju frazema, struktura rječničkog članka te se o frazeologiji progovara iz perspektive poučavanja ruskoga kao stranoga jezika. Nadalje, u okviru istaživanja, u ovom diplomskom radu analiziraju se rječničke definicije izabranih frazema frazeološkog minimuma na studiju rusistike Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i primjeri upotrebe frazema hrvatskih studenata rusistike i izvornih govornika, čiji su primjeri upotrebe preuzeti iz Национального корпуса русского языка i korpusa ruTenTen11 i ruTenTen17 platforme Sketch engine. Kako bi se ispitalo znanje studenata o frazemima i upotrebi frazema, na predavanju Frazeologije ruskoga jezika provedena je anketa. Analiziraju se sljedeći frazemi: жить на широкую ногу, сидеть на шее, заваривать/заварить кашу, пускать/пустить пыль в глаза, смотреть как баран на новые ворота, голова садовая, без царя в голове, разбираться как свинья в апельсинах, у чёрта на куличках, за тридевять земель, собаку съесть i кот наплакал. Rječnički članci odabranih frazema analiziraju se u okvirima tri frazeološka rječnika: Фразеологическим словарём русского языка pod redakcijom Molotkova (2001), Фразеологический словарь русского литературного языка Fjodorova (2001) i Большой фразеологический словарь русского языка pod redakcijom Telije (2006). Rezultati ovoga istraživanja upućuju na potrebu poboljšanja prakse poučavanja ruskog kao stranoga jezika u smislu većeg integriranja frazeodidaktičkog materijala tijekom cijelog studija.