Naslov Retorika i teorija pripovijedanja
Naslov (engleski) Rhetoric and Narrative Theory
Autor Hrvoje Novak
Mentor Jelena Vlašić Duić (mentor)
Mentor Zrinka Božić Blanuša (komentor)
Član povjerenstva Jelena Vlašić Duić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Zrinka Božić Blanuša (član povjerenstva)
Član povjerenstva Andrea Milanko (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Zagreb
Datum i država obrane 2023-08-31, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Interdisciplinarne humanističke znanosti
Sažetak U radu se razmatra metodološka transformacija retorike u teoriji pripovijedanja od početka 20.
stoljeća do danas. Početno se razmatra strukturalistička kritičko-racionalna funkcija retorike u
konstruiranju pripovjedne komunikacije. Osamostaljivanje kompozicije pripovjednih tekstova
u radovima ruskih formalista pritom predstavlja primarno polazište u istraživanju samog čina
pripovijedanja, što će kulminirati u izvanjezičnim učincima pripovijedanja na empirijsku zbilju.
U drugom dijelu polazi se od političkih teorija dekonstrukcije koje prokazuju primat
pripovijedanja nad pričom, što usmjerava istraživanje na etičku prosudbu pripovjedne poruke.
Retorika tako u poststrukturalističkoj fazi postaje osnovicom ideologijsko-kritičkog
(meta)diskursa s ciljem prokazivanja subverzivnih komunikacijskih mehanizama koje jednako
prepoznajemo u tekstu i govoru. Riječ je o regulatornim strategijama uvjeravanja Drugoga i
višeznačnim figurama kao diskurzivnom međuprostoru previranja potencijalno subverzivnih
kulturnih, društvenih, političkih i ideoloških determinanti konačne odluke pojedinca. Osim
toga, fokus je uvelike usmjeren na (čitateljsku) publiku koja u podvojenosti na aktivne
konzumente (naslovljenička publika) i vrijednosne procjenitelje (autorska publika) pripovjedne
građe neprestano dinamizira višeznačnost pripovjedne poruke. Tako se nakraju u analizu uvode
retoričke figure kao simboličko značenje ideološki opterećene poruke koja u pripovjednoj
komunikaciji prestaje logički signalizirati svoju transformaciju. Zaključno se nude mogućnosti
razumijevanja tako oblikovane pripovjedne poruke, kao i smjernice za budući metodološki
razvoj retorike u teoriji pripovijedanja i korelativnim istraživačkim paradigmama.
Sažetak (engleski) The paper examines the methodological transformation of rhetoric within narrative theory from
the beginning of the 20th century to the present day. Initially, we will consider the structuralist
critical-rational function of rhetoric in constructing narrative communication. The
independence of the composition of narrative texts in the works of Russian formalists represents
the primary starting point in the research of the act of narration itself, which will culminate in
political and ethical effects of narration on empirical reality. In the second part, the starting
point is the political theories of deconstruction that demonstrate the primacy of narration over
the story, which will direct the research to the ethical judgment of the narrative message. Thus,
in the post-structuralist phase, rhetoric becomes the basis of ideological-critical (meta)discourse
with the aim of exposing subversive communication mechanisms that we recognize equally in
text and speech. It is about regulatory strategies of persuading the Other and ambiguous figures
as a discursive intermediate space of the turmoil of potentially subversive cultural, social,
political and ideological determinants of the individual's final decision. In addition, the focus is
largely on the (reading) audience, which, divided into active consumers (narrative audience)
and value appraisers (authorial audience) of narrative material, constantly dynamizes the
ambiguity of the narrative message. Thus, in the end, rhetorical figures are introduced in the
analysis as the symbolic meaning of an ideologically loaded message that ceases to logically
signal its transformation in narrative communication. In conclusion, the possibilities of
understanding the thus shaped narrative message will be offered, as well as guidelines for the
future methodological development of rhetoric in narrative theory and correlative research
paradigms.
Ključne riječi
retorika
teorija pripovijedanja
kompozicija
uvjeravanje
publika
Ključne riječi (engleski)
rhetoric
narrative theory
compositio
persuasion
audience
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:131:865485
Studijski program Naziv: Fonetika (dvopredmetni); smjerovi: rehabilitacija slušanja i govora, govorništvo, znanstveno usmjerenje fonetike, govorništvo i znanstveno usmjerenje fonetike Smjer: govorništvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije govorništva (mag. educ. orator)
Studijski program Naziv: Kroatistika; smjerovi: nastavnički (dvopredmetni) Smjer: nastavnički (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti (mag. educ. philol. croat.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-09-02 14:56:48