prikaz prve stranice dokumenta USPOREDBA POLJSKIH I HRVATSKIH ODABRANIH POSLOVICA SA SASTAVNICAMA DIJETE, ŽENA, MUŠKARAC, BRAK, OBITELJ, BRAT, OTAC, MAJKA, DOM I LJUBAV
  Preuzmi
PDF 2.66 MB
diplomski rad
USPOREDBA POLJSKIH I HRVATSKIH ODABRANIH POSLOVICA SA SASTAVNICAMA DIJETE, ŽENA, MUŠKARAC, BRAK, OBITELJ, BRAT, OTAC, MAJKA, DOM I LJUBAV
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. urn:nbn:hr:131:816586
Glibušić, Antonia
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti

Institucijski repozitorij: ODRAZ

Citirajte ovaj rad

Glibušić, A. (2023). USPOREDBA POLJSKIH I HRVATSKIH ODABRANIH POSLOVICA SA SASTAVNICAMA DIJETE, ŽENA, MUŠKARAC, BRAK, OBITELJ, BRAT, OTAC, MAJKA, DOM I LJUBAV (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:816586

Glibušić, Antonia. "USPOREDBA POLJSKIH I HRVATSKIH ODABRANIH POSLOVICA SA SASTAVNICAMA DIJETE, ŽENA, MUŠKARAC, BRAK, OBITELJ, BRAT, OTAC, MAJKA, DOM I LJUBAV." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:816586

Glibušić, Antonia. "USPOREDBA POLJSKIH I HRVATSKIH ODABRANIH POSLOVICA SA SASTAVNICAMA DIJETE, ŽENA, MUŠKARAC, BRAK, OBITELJ, BRAT, OTAC, MAJKA, DOM I LJUBAV." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:816586

Glibušić, A. (2023). 'USPOREDBA POLJSKIH I HRVATSKIH ODABRANIH POSLOVICA SA SASTAVNICAMA DIJETE, ŽENA, MUŠKARAC, BRAK, OBITELJ, BRAT, OTAC, MAJKA, DOM I LJUBAV', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, citirano: 06.01.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:816586

Glibušić A. USPOREDBA POLJSKIH I HRVATSKIH ODABRANIH POSLOVICA SA SASTAVNICAMA DIJETE, ŽENA, MUŠKARAC, BRAK, OBITELJ, BRAT, OTAC, MAJKA, DOM I LJUBAV [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; 2023 [pristupljeno 06.01.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:816586

A. Glibušić, "USPOREDBA POLJSKIH I HRVATSKIH ODABRANIH POSLOVICA SA SASTAVNICAMA DIJETE, ŽENA, MUŠKARAC, BRAK, OBITELJ, BRAT, OTAC, MAJKA, DOM I LJUBAV", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:816586

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:816586
Podaci o radu
NaslovUSPOREDBA POLJSKIH I HRVATSKIH ODABRANIH POSLOVICA SA SASTAVNICAMA DIJETE, ŽENA, MUŠKARAC, BRAK, OBITELJ, BRAT, OTAC, MAJKA, DOM I LJUBAV
Naslov (engleski)Comparison of selected Polish and Croatian proverbs with the components child, woman, man, marriage, family, brother, father, mother, home and love
Naslov (poljski)Porównanie wybranych przysłów polskich i chorwackich z komponentami dziecko, kobieta, mężczyzna, małżeństwo, rodzina, brat, ojciec, matka, dom i miłość
AutorAntonia Glibušić
MentorNeda Pintarić (mentor)
Član povjerenstvaIvana Vidović Bolt (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMiroslav Hrdlička (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
(Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti)
Zagreb
Datum i država obrane2023-09-07, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filologija
Slavistika
Sažetak
Ovaj se rad bavi usporedbom poljskih i hrvatskih poslovica koje pripadaju semantičkim poljima obitelj i emocije, a poslovice su kategorizirane prema sastavnicama dijete, žena, muškarac, brak, obitelj, brat, otac, majka, dom i ljubav. Poslovice potječu iz različitih zbirki, rječnika i radova. Nadalje, poslovice su analizirane prema površinskoj i dubinskoj strukturi. Prema površinskoj strukturi se razmatra sintaktička struktura i morfološka struktura koja obuhvaća kategoriju vremena, kategoriju načina, leksičku strukturu, osnovne stilske karakteristike i semantičke kategorije. Prema dubinskoj strukturi se razmatra značenje poslovica i pridaje se tip ekvivalencije svakoj poslovici (potpuni, djelomični i nulti ekvivalent) u tabelarnom obliku za svaku sastavnicu. Nakon podrobnije analize poslovica slijedi pragmatičko-semantički opis najčešćih tema u izabranim poslovicama. Cilj istraživanja je uvidjeti koliko su poljske i hrvatske poslovice podudarne prema površinskoj i dubinskoj strukturi, ima li uopće potpunih ekvivalenata, prevladavaju li djelomični ekvivalenti, postoje li poljske ili hrvatske poslovice koje su neprevodive i specifične za samo jedan jezik te kako poslovice oslikavaju poljski i hrvatski narod i njihovu kulturu.
Sažetak (engleski)
This paper deals with the comparison of Polish and Croatian proverbs that belong to the semantic fields of family and emotions, and the proverbs are categorized according to the components child, woman, man, marriage, family, brother, father, mother, home and love. Proverbs come from different collections, dictionaries and works. Furthermore, the proverbs were analyzed according to their surface and deep structure. According to the surface structure, the syntactic structure and the morphological structure are considered, which includes the time category, the mode category, the lexical structure, basic stylistic characteristics, and semantic categories. According to the deep structure, the meaning of proverbs is considered, and the type of equivalence is given to each proverb (full, partial and zero equivalent) in the tabular form for each component. A more detailed analysis of proverbs is followed by a pragmatic-semantic description of the most common topics in the selected proverbs. The goal of the research is to see how similar Polish and Croatian proverbs are in terms of surface and deep structure, whether thre are any complete equivalents at all, whether partial equivalents prevail, whether there are Polish or Croatian proverbs that are untranslatable and specific to only one language, and how the proverbs depict Polish and Croatian people and their culture.
Sažetak (poljski)
Artykuł dotyczy porównania przysłów polskich i chorwackich, które należą do pól semantycznych rodziny i emocji, a przysłowia zostały podzielone według komponentów: dziecko, kobieta, mężczyzna, małżeństwo, rodzina, brat, ojciec, matka, dom i miłość. Przysłowia pochodzą z różnych zbiorów, słowników i dzieł. Ponadto przysłowia zostały przeanalizowane pod kątem struktury powierzchownej i głębokiej. Zgodnie ze strukturą powierzchniową rozważa się strukturę syntaktyczną i strukturę morfologiczną, która obejmuje kategorię czasu, kategorię trybu, strukturę leksykalną, podstawowe cechy stylistyczne i kategorie semantyczne. Zgodnie ze strukturą głębi, znaczenie przysłów jest brane pod uwagę, a typ ekwiwalencji jest przypisywany do każdego przysłowia (pełny, częściowy i zerowy) w formie tabelarycznej dla każdego komponenta. Po bardziej szczegółowej analizie przysłów następuje pragmatyczno-semantyczny opis najczęściej pojawiających się tematów w wybranych przysłowiach. Celem badań jest sprawdzenie, jak podobne są pod względem struktury powierzchniowej i głębi przysłowia polskie i chorwackie, czy w ogóle istnieją ekwiwalenty zupełne, czy przeważają ekwiwalenty cząstkowe, czy istnieją przysłowia polskie lub chorwackie nieprzetłumaczalne i specyficzne dla tylko jeden język i jak przysłowia przedstawiają Polaków i Chorwatów oraz ich kulturę.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Ključne riječi (poljski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:131:816586
Studijski programNaziv: Poljski jezik i književnost (dvopredmetni); smjerovi: lingvistički, kulturološki
Smjer: lingvistički
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra polonistike (mag. philol. polon.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-09-08 09:51:58