prikaz prve stranice dokumenta Dystopi i Karin Boyes "Kallocain" och Ninni Holmqvists "Enhet"
  Preuzmi
PDF 262.17 KB
završni rad
Dystopi i Karin Boyes "Kallocain" och Ninni Holmqvists "Enhet"
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. urn:nbn:hr:131:408316
Mamić, Helena
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za anglistiku

Institucijski repozitorij: ODRAZ

Citirajte ovaj rad

Mamić, H. (2023). Dystopi i Karin Boyes "Kallocain" och Ninni Holmqvists "Enhet" (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:408316

Mamić, Helena. "Dystopi i Karin Boyes "Kallocain" och Ninni Holmqvists "Enhet"." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:408316

Mamić, Helena. "Dystopi i Karin Boyes "Kallocain" och Ninni Holmqvists "Enhet"." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:408316

Mamić, H. (2023). 'Dystopi i Karin Boyes "Kallocain" och Ninni Holmqvists "Enhet"', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, citirano: 28.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:408316

Mamić H. Dystopi i Karin Boyes "Kallocain" och Ninni Holmqvists "Enhet" [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; 2023 [pristupljeno 28.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:408316

H. Mamić, "Dystopi i Karin Boyes "Kallocain" och Ninni Holmqvists "Enhet"", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:408316

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:408316
Podaci o radu
NaslovDystopi i Karin Boyes "Kallocain" och Ninni Holmqvists "Enhet"
Naslov (engleski)Dystopia in Karin Boye’s Kallocain and Ninni Holmqvist’s The Unit
Naslov (hrvatski)Distopija u romanima Karin Boye Kallocain i Ninni Holmqvist Potrošni
AutorHelena Mamić
MentorJanica Tomić (mentor)
Član povjerenstvaPavle Luketić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaJanica Tomić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
(Odsjek za anglistiku)
Zagreb
Datum i država obrane2023-09-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		HUMANISTIČKE ZNANOSTI
Filologija
Germanistika
Sažetak
Karin Boyes roman "Kallocain" blev startskottet för den dystopiska litterära traditionen i Sverige. Den dystopiska litterära genren började växa under 1900-talet och den fortsatte att utvecklas. En av de influenser som bidrog till utvecklingen av den dystopiska litteraturen var totalitära regimer som Nazityskland och Sovjetunionen, som då kritiserades. I denna uppsats förklaras för det första skillnaden mellan utopi och dystopi och deras ursprung. För det andra ges en kort historik över utvecklingen av den litterära dystopin i Sverige och världen. Huvuddelen av uppsatsen ägnas åt att analysera två dystopiska romaner, "Kallocain" och Ninni Holmqvists "Enhet". De analyseras utifrån tre kännetecken för litterära dystopi - övervakning, manipulation, individ och gemenskap. Slutligen jämförs "Enhet" med Margaret Atwoods "The Handmaid's Tale" på grundval av behandlingen av kvinnor och reproduktion som de vanligtvis tvingas göra för samhällets överlevnad.
Sažetak (engleski)
Karin Boye’s novel "Kallocain" marked the start of literary dystopian tradition in Sweden. The dystopian literary genre started to grow during 20th century and it kept developing. One of the influences for the development of dystopian literature were totalitarian regimes like Nazi Germany and Soviet Union which were then criticized. In this work, firstly is explained the difference between utopia and dystopia and their origin. Secondly, a short history of development of the literary dystopia in Sweden and the world is showed. The main part of the work is dedicated to the analysis of two dystopian novels, "Kallocain" and Ninni Holmqvist’s "The Unit". They are analyzed through three characteristics of dystopian literature – surveillance, manipulation, individual and community. Lastly, "The Unit" is compared with the Margaret Atwood’s "The Handmaid's Tale" on the basis of treatment of women and reproduction which they are usually forced to do for society’s survival.
Sažetak (hrvatski)
Roman "Kallocain" autorice Karin Boye označio je početak književne distopijske tradicije u Švedskoj. Rast distopijskog književnog žanra započeo je u 20. stoljeću i nastavio se dalje razvijati. Jedan od utjecaja na razvoj distopijske književnosti su bili totalitarni režimi poput Nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza koji su se onda putem književnosti kritizirali. U ovom radu najprije se objašnjava razlika između utopije i distopije, kao i njihovo podrijetlo. Zatim je prikazana kratka povijest razvoja književne distopije u Švedskoj i svijetu. Glavni dio rada posvećen je analizi dva distopijska romana, "Kallocain" i "Potrošni", autorice Ninni Holmqvist. Analiziraju se kroz tri karakteristike distopijske književnosti – nadzora, manipulacije, individuuma i kolektiva. Naposljetku, roman "Potrošni" uspoređuje se sa "Sluškinjinom pričom" autorice Margaret Atwood na temelju odnosa prema ženama i reprodukcije na koju su one prisiljene zbog opstanka društva.
Ključne riječi
Jezikšvedski
URN:NBNurn:nbn:hr:131:408316
Studijski programNaziv: Švedski jezik i kultura (dvopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) švedskog jezika i kulture (univ. bacc. philol. suet.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-09-21 21:07:40