Naslov Psihičko zdravlje adolescenata u pandemiji COVID-19 Naslov (engleski) Psychological Health of Adolescents During COVID-19 Pandemics Autor Maja Kolanović Mentor Tanja Jurin (mentor)Član povjerenstva Vesna Vlahović-Štetić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Francesca Dumančić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2023-09-25, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Bolest Covid – 19 je, počevši od svoje prve pojave u Kini krajem 2019. godine, počela mijenjati živote ljudi iz cijeloga svijeta. Osim što je takva zdravstvena kriza značajno narušila fizičko zdravlje populacije, jednako snažno je utjecala i na ono psihičko. Budući da su adolescenti populacija posebno osjetljiva na promjene izazvane pandemijom bolesti COVID – 19, u ovom smo se istraživanju usmjerili specifično na njih. Cilj našeg istraživanja bio je utvrditi koji su rizični i zaštitni čimbenici igrali ulogu u određivanju psihičkog zdravlja adolescenata. Podaci korišteni u ovom istraživanju prikupljeni su putem upitnika koji su bili distribuirani po školama diljem Republike Hrvatske. Naš se uzorak sastoji od 9054 šesnaestogodišnjaka. Od instrumenata korištene su čestice kojom su ispitani opći, odnosno sociodemografski podaci, Ljestvica optimizma (LOT-R) i skraćena verzija Upitnika mentalnog zdravlja (MHC-SF). Provedena je hijerarhijska regresijska analiza u kojoj su korištena tri modela prediktora: prvi model činile su varijable – život na potresom pogođenom području, vrsta srednjoškolskog programa, rod, završeni stupanj obrazovanja majke i završeni stupanj obrazovanja oca; drugi model činila je kompozitna varijabla kojom se mjerio utjecaj pandemije na različite aspekte života, a u treći model uvrštena je skala optimizma (LOT-R). Navedenim prediktorima objasnili smo ukupno 37,6% varijance psihičkog zdravlja adolescenata tijekom pandemije, koje je izmjereno MHC – SF skalom. Život na potresom pogođenom području pokazao se jedinim statistički značajnim negativnim prediktorom, dok su se muški rod, manji negativni utjecaj pandemije na različite aspekte života i viši rezultat na skali optimizma pokazali statistički značajnim pozitivnim prediktorima. Ovi nalazi ukazuju nam na postojanje čimbenika koji mogu doprinijeti razlikama u psihičkom zdravlju adolescenata u kriznim vremenima, poput onih pandemijskih. Na to stoga valja obratiti pozornost prilikom rada s ovom populacijom, kao i prilikom formiranja te implementiranja politika vezanih uz zaštitu psihičkog zdravlja mladih.
Sažetak (engleski) The COVID-19 pandemic, which originated in China at the end of 2019, has had a profound impact on people worldwide, not only on their physical health but also on their psychological health. Given that adolescents are particularly vulnerable to the psychological effects of this global health crisis, this study specifically focuses on this population. The objective of our research was to identify the risk and protective factors that influence the psychological health of adolescents. Data for this study were collected through questionnaires distributed in schools across the Republic of Croatia, and our sample consisted of 9054 sixteen-year-olds. The instruments used in this study included measures of general sociodemographic data, the Revised Life Orientation Test (LOT-R), and a shortened version of the Mental Health Questionnaire (MHC-SF). Hierarchical regression analysis was conducted, with three models of predictors: the first model included variables such as living in an earthquake-affected area, type of high school program, gender, mother's level of education, and father's level of education; the second model consisted of a composite variable that assessed the impact of the pandemic on various aspects of life; and the third model included the LOT-R scale. Together, these predictors accounted for 37.6% of the variance in adolescent psychological health during the pandemic, which was measured by the MHC – SF scale. Living in an earthquake-affected area was found to be the only statistically significant negative predictor, while male gender, the less negative impact of the pandemic on various aspects of life, and a higher score on the optimism scale were statistically significant positive predictors. These findings highlight the existence of factors that can influence the psychological health of adolescents during times of crisis, such as a pandemic, and underscore the importance of considering these factors in working with this population and developing policies to protect the psychological health of young people.
Ključne riječi
pandemija
adolescenti
psihičko zdravlje
rizični i zaštitni čimbenici
optimizam i pesimizam
Ključne riječi (engleski)
pandemic
adolescents
psychological health
risk and protective factors
optimism and pessimism
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:131:737865 Studijski program Naziv: Psihologija (jednopredmetni) Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Javna napomena Ovaj diplomski rad temelji se na podacima prikupljenim u dva istraživačka projekta Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu: “Nacionalno praćenje utjecaja pandemije COVID-19 na obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj” (ANACONDAS), koji je financiralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH i “Promjene u organizaciji odgojno-obrazovnog procesa uzrokovane pandemijom COVID19: Učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Hrvatskoj” (EWAchange), koji je financirala Hrvatska Zaklada za znanost. Datum i vrijeme pohrane 2023-09-27 13:13:41
