Fokus rada je na gornjem paleolitiku kao razdoblju u kojem se razvijaju moderna ponašanja, a geografsko područje koje rad obuhvaća je Europa zbog duge povijesti istraživanja te pristupačnosti literature, kao i činjenice da su mnoge antropomorfne figurine žena o kojima će kasnije biti riječ upravo s područja Europe. Ovaj rad pokušat će ostvariti dva gore navedena cilja kroz promatranje konkretnih arheoloških nalaza za koje možemo pretpostaviti da nam govore o ženskim poslovima, kroz prikaze i interpretacije žena u umjetnosti gornjeg paleolitika, kao i kroz kratki pregled rezultata istraživanja neuroloških razlika među spolovima. Treba napomenuti podjelu pregleda nalaza u radu - podrazumijeva se da sakralni i profani život toga doba nisu u praksi bili oštro podijeljeni te da su se isprepletali u određenim aspektima života, no zbog preglednosti rada napravljena je podjela gdje se u jednom poglavlju iznose arheološki nalazi o svakodnevnim poslovima unutar zajednice, poput sakupljanja i izrade tkanja, mreža i užadi, a u drugom arheološki nalazi koje tradicionalno smatramo umjetnošću i simboličkim ponašanjem. Rod nije statičan koncept nego se mijenja kroz vrijeme i kroz društva. Nikada u pismenoj povijesti ideja roda i rodnih uloga nije bila dekonstruirana kao što je danas, zbog čega imamo nove kontekste u koje možemo stavljati arheološki materijal.