| Sažetak | Unazad nekoliko stotina godina, hrvatsko kao i druga društva prošlo je kroz procese intenzivne globalizacije, modernizacije te tehnološkog napretka koji su utjecali na sve aspekte društvenog života. Ti su procesi postavili posljedice i na ruralna područja, koja su dodatno suočena s izazovima zbog procesa urbanizacije, deagrarizacije, ali i s time povezane depopulacije jer pojedinci, u potrazi za boljim uvjetima života, sve više počinju iseljavati iz ruralnih u urbane sredine, zbog čega se onda dodatno povratno smanjuje poljoprivredna aktivnost. Svaki od tih procesa podrazumijevao je prilagodbu pojedinaca uvjetima rada i tržišta, te ih se mora uzeti u obzir kada se promišlja o tome kako su poljoprivrednici i seljaci dovedeni u nepovoljan položaj u kojem se nalaze i danas. Međutim, ruralno stanovništvo, uključujući i poljoprivre dnike, je razvilo i različite strategije opstanka u različitim izazovnim ekonomskim, socijalnim i političkim uvjetima, što je sociološki relevantno istraživati. Danas, primjerice, značajnu ulogu u tom kontekstu imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-ovi) kao uspješan model poljoprivredne proizvodnje, koji osnažuje kako europsku tako i hrvatsku poljoprivredu i doprinosi razvoju ruralnih područja (ENRD, 2013). Upravo su OPG-ovi važni u sociološkom kontekstu zbog toga što su usmjerene na poboljšanje uvjeta života na selu i ruralnog razvoja, što znatno doprinosi području ruralne sociologije. Glavni fokus ovog istraživanja jesu izazovi s kojima se susreću vlasnici OPG-ova u Hrvatskoj danas, a kako bi se bolje razumjela mjesta gdje su ranjiva i gdje treba jačati njihovu otpornost kako bi opstali i nastavili doprinositi razvoju poljoprivrede, ali i općenito života u ruralnim područjima. Naime, neki od prepoznatih izazova u literaturi su primjerice generacijski jaz, infrastrukturna (ne)opremljenost naselja, zakoni i pravila koja se učestalo mijenjaju te manjak informiranja o tim zakonima i pravilima pa naposlijetku i vođenje evidencija koje zahtijevaju nadležna Ministarstva, što za vlasnike OPG-ova koji su u starijoj životnoj dobi može predstavljati svojevrsnu prepreku u kontekstu računalne pismenosti. Istražit će se OPG-ovi Koprivničko-križevačke i Međimurske županije koje su odabrane jer se na području tih županija nalazi velik broj ruralnih sredina pa tako i poljoprivrednih parcela, što znači da postoji velik broj OPG-ova koji su relevantni za ovo istraživanje. |
| Sažetak (engleski) | A several hundred years ago, Croatian society, like other societies, went through processes of intense globalization, modernization and technological progress that affected all aspects of social life. These processes have also had consequences for rural areas, which are additionally faced with challenges due to the process of urbanization, deagrarianization, but also depopulation because individuals, in search of better living conditions, are increasingly starting to move from rural to urban areas, which is why then it further reduces agricultural activity. Each of these processes involved the adaptation of individuals to the conditions of work and the market, and they must be taken into account when thinking about how farmers and peasants were brought to the unfavorable position in which they find themselves today. However, the rural population, including farmers, has developed different survival strategies in different challenging economic, social and political conditions, which is sociologically relevant to the research. Today, for example, family farms play a significant role in this context as a successful model of agricultural production, which strengthens both European and Croatian agriculture and contributes to the development of rural areas (ENRD, 2013). It is the FFAs that are important in the sociological context because they are aimed at improving living conditions in the countryside and rural development, which significantly contributes to the field of rural sociology.
The main focus of this research is the challenges faced by the owners of FFAs in Croatia, and in order to better understand the places where they are vulnerable and where their resilience needs to be strengthened in order to survive and continue to contribute to the development of agriculture, but also life in rural areas in general. Namely, some of the challenges are recognized in the literature are, for example, the generation gap, the infrastructural (lack of) equipment of settlements, laws and rules that change frequently, and the lack of information about these laws and rules, and finally, record keeping required by the competent Ministries, which for the owners of FFA those who are older can represent a kind of obstacle in the context of computer literacy. The FFAs of Koprivničko-Križevačka and Međimurje counties will be investigated, which were chosen because there are a large number of rural areas and agricultural areas in the territory of these counties, which means that there are a large number of FFAs that are relevant for this research. |
