prikaz prve stranice dokumenta Odnos rusko-ukrajinskog rata, konzumacije medija, geografske udaljenosti i psihičkog zdravlja u osam različitih država
  Preuzmi
PDF 821.19 KB
diplomski rad
Odnos rusko-ukrajinskog rata, konzumacije medija, geografske udaljenosti i psihičkog zdravlja u osam različitih država
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. urn:nbn:hr:131:076775
Božiček, Stela
Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju

Institucijski repozitorij: ODRAZ

Citirajte ovaj rad

Božiček, S. (2023). Odnos rusko-ukrajinskog rata, konzumacije medija, geografske udaljenosti i psihičkog zdravlja u osam različitih država (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:076775

Božiček, Stela. "Odnos rusko-ukrajinskog rata, konzumacije medija, geografske udaljenosti i psihičkog zdravlja u osam različitih država." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:076775

Božiček, Stela. "Odnos rusko-ukrajinskog rata, konzumacije medija, geografske udaljenosti i psihičkog zdravlja u osam različitih država." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:076775

Božiček, S. (2023). 'Odnos rusko-ukrajinskog rata, konzumacije medija, geografske udaljenosti i psihičkog zdravlja u osam različitih država', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, citirano: 22.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:076775

Božiček S. Odnos rusko-ukrajinskog rata, konzumacije medija, geografske udaljenosti i psihičkog zdravlja u osam različitih država [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet; 2023 [pristupljeno 22.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:076775

S. Božiček, "Odnos rusko-ukrajinskog rata, konzumacije medija, geografske udaljenosti i psihičkog zdravlja u osam različitih država", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:076775

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:131:076775
Podaci o radu
NaslovOdnos rusko-ukrajinskog rata, konzumacije medija, geografske udaljenosti i psihičkog zdravlja u osam različitih država
Naslov (engleski)The relationship between the Russian-Ukrainian war, media consumption, geographical distance, and mental health in eight different countries
AutorStela Božiček
MentorNataša Jokić-Begić (mentor)
Član povjerenstvaAnita Lauri Korajlija (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaIva Kapović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Zagreb
Datum i država obrane2023-09-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Klinička i zdravstvena psihologija
Sažetak
Rat između Rusije i Ukrajine u 2023. godini obilježio je godinu dana svog trajanja. Već su u tih godinu dana istraživanja pokazala njegove negativne utjecaje na psihološku dobrobit stanovništva tih dviju država, ali i na stanovništvo država koje nisu direktno uključene u sukob. Cilj našeg istraživanja bio je provjeriti utječe li ovaj rat i godinu dana nakon njegovog početka na stanovnike Turske te sedam država Europe (Poljske, Srbije, Hrvatske, Grčke, Italije, Francuske i Španjolske). Naše je istraživanje transverzalno te provedeno na prigodnom uzorku odraslih osoba od 18. do 40. godine (N = 808) u periodu od 22. svibnja do 24. srpnja 2023. Kao mjere utjecaja rata korištene su Ljestvica straha od rata (FOWARS) i Ljestvica upornog razmišljanja o ratu (WPTS). Više razine straha pokazivale su žene, dok su muškarci izvijestili o češćoj konzumaciji ratnih vijesti. Uporno razmišljanje o ratu javlja se jednako kod oba roda. Na mjerama konzumacije medija te trenutnog utjecaja rata uočene su statistički značajne razlike između država, no one nisu proizašle iz geografske udaljenosti država od područja sukoba. Osobe koje se više boje rata pokazivale su manje zadovoljstvo životom, lošije psihičko funkcioniranje procijenjeno podljestvicama DASS-21, lošiju toleranciju neizvjesnih situacija te više upornih misli o ratu. Oni sudionici koji češće doživljavaju uporne misli o ratu također pokazuju više simptoma depresije, anksioznosti i stresa, manje zadovoljstvo životom, više izraženu netoleranciju neizvjesnosti te češću izloženost vijestima povezanih s ratom, ali i češće pretraživanje istih. Povezanost između konzumacije medija i straha od rata nije bila značajna. Na kraju istraživanja opisali smo u čemu je njegova važnost, ali i nedostatke koje smo uočili te neke prijedloge za buduća istraživanja utjecaja ovog oružanog sukoba na daleko udaljene građane.
Sažetak (engleski)
In 2023, we have marked one year since the beginning of the Russian-Ukrainian war. Research have already shown its negative effects on the populations of these two countries as well as the populations of countries not directly involved in the conflict. Our aim was to assess whether the war still affected the residents of Turkey and seven European countries (Poland, Serbia, Croatia, Greece, Italy, France, and Spain) one year after its onset. Our cross-sectional study was conducted from May 22 to July 24, 2023, on a convenient sample of adults aged 18 to 40 (N = 808). The impact of the war was measured with the Fear of War Scale (FOWARS) and the War Persistent Thinking Scale (WPTS). Women showed higher levels of fear, while men reported more frequent consumption of war news. Persistent thinking about war occurred equally in both sexes. Statistically significant differences between countries were observed on the measures of media consumption and the current impact of the war; however, they did not arise because of the geographical distance of the countries from the conflict area. People who are more afraid of war showed less satisfaction with life, worse psychological functioning assessed by DASS-21 subscales, worse tolerance of uncertain situations, and more persistent thoughts about war. Those participants who more often experience persistent thinking about war also show more symptoms of depression, anxiety, and stress, lower life satisfaction, a more pronounced intolerance of uncertainty, and higher exposure to war-related news, as well as more frequent searching for information about it. The association between media consumption and fear of war was not significant. In conclusion, we explained the importance of the study and its limitations and offered some suggestions for future research.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:131:076775
Studijski programNaziv: Psihologija (jednopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-10-06 17:46:09