Naslov Dinko Ranjina kao reformator dubrovačke lirike
Naslov (engleski) Dinko Ranjina as a reformer of Ragusan poetry
Autor Barbara Šundov
Mentor Tomislav Bogdan (mentor)
Član povjerenstva Ivana Brković (član povjerenstva)
Član povjerenstva Dolores Grmača (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet (Odsjek za kroatistiku) Zagreb
Datum i država obrane 2023-09-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija Kroatistika
Sažetak U ovome se radu Dinko Ranjina (1536–1607), pripadnik treće generacije dubrovačkih lirika, predstavlja kao značajan eksperimentator i inovator u dubrovačkoj lirici 16. stoljeća. Njegova pjesnička zbirka Pjesni razlike (1563), u kojoj se nalazi 441 Ranjinina pjesma, obiluje inovacijama na razini teme, metra, stila, pjesničkoga idioma i koncepta oblikovanja pjesme uopće. Upućuje se na to da se Ranjinine izrazite reformatorske tendencije oblikuju pod utjecajem suvremene talijanske lirike, posebice pjesništva dvorskih pjesnika s kraja kvatročenta, tzv. strambotista, s kojom u susret dolazi tijekom boravka u Messini. Osvrće se na ostale suvremene poetike koje autor preuzima iz talijanskoga pjesništva, poput neoplatonizma i reformiranoga končetizma. Upozorava se na pogrešne zaključke o Ranjininu poznavanju grčkog jezika karakteristične za starija proučavanja. Prije samih pjesama analizira se prozna posveta Mihu Menčetiću, čiji sadržaj Ranjina dijelom preuzima iz rasprave talijanskog pjesnika Bernarda Tassa Ragionamento della poesia, važno autopoetičko očitovanje u kojemu Ranjina izražava vlastite stavove i mišljenja o književnosti, postavlja se prema domaćoj književnoj tradiciji i njezinim utemeljiteljima Šišku Menčetiću i Džori Držiću i brani pisanje pjesništva na narodnome jeziku. Analizom pjesama utvrđuje se kako Ranjina uvodi nove teme u ljubavno pjesništvo – mitološke i pastoralne, nove metričke oblike, asimilira sonetni oblik u domaće pjesništvo te uvodi dosjetku kao dominantan princip pjesničkoga oblikovanja po uzoru na talijanske strambotiste. Ističe se i njegova autorska samosvijest i poimanje književnosti kao evolutivne i promjenjive prakse. Upućuje se na to da iako njegovi reformatorski pothvati nisu znatno utjecali na književnost njegova vremena, Ranjina nije neuspjeli eksperimentator već anticipator poetike nadolazećeg 17. stoljeća i važan reformator dubrovačke lirike.
Sažetak (engleski) This research presents Dinko Ranjina (1536–1607), a member od the third generation of Ragusan poets, as a significant experimentator and innovator in 16th-century Ragusan poetry. His collection of poems Pjesni razlike (1563), which contains 441 od Ranjina's poems, is filled with innovations on the level of theme, meter, style, poetic idiom and conceptual level. It is pointed out that Ranjina's distinct reforming tendencies were shaped under the influence of contemporary Italian poetry, especially the poetry of court poets from the end of the fourteenth century, the so-called strambotista, whom he meets during his stay in Messina. It also points out other contemporary poetics that the author takes from Italian poetry, such as Neoplatonism and reformed Conchetism. It cautions against erroneous conclusions about Ranjina's knowledge of the Greek language, characteristic of older studies. Before the poems themselves, the prose dedication to Miho Menčetić is analyzed, the content of which is partly taken from the treatise of the Italian poet Bernardo Tasso Ragionamento della poesia, an important autopoetic manifestation in which Ranjina expresses his own views and opinions about literature, and is positioned according to the domestic literary tradition and its founder Šiško Menčetić and Džore Držić, and defends writing poetry in the vernacular. The analysis of the poems shows that Ranjina introduces new themes into love poetry, such as mythological and pastoral, new metrical forms, assimilates the sonnet form into domestic poetry, and introduces witticism as a dominant principle of poetic design following the example of the Italian Strambotists. His authorial self-awareness and understanding of literature as an evolving and changing practice are also highlighted. It is pointed out that although his reforming endeavors did not significantly affect the literature of his time, Ranjina was not a failed experimenter but an anticipator of the poetics of the coming 17th century and an important reformer of Ragusan poetry.
Ključne riječi
reformatorstvo
Dinko Ranjina
Pjesni razlike
ljubavno pjesništvo
strambotisti
inovacije
dosjetka
autopoetičko očitovanje
autorska samosvijest
dubrovačka lirika
Ključne riječi (engleski)
reformation
Dinko Ranjina
Pjesni razlike
love poetry
Strambotists
innovations
witticism
autopoetic manifestation
author's self-awareness
Ragusan poetry
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:131:478670
Studijski program Naziv: Kroatistika; smjerovi: nastavnički (dvopredmetni) Smjer: nastavnički (dvopredmetni) Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije hrvatskog jezika i književnosti (mag. educ. philol. croat.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-11-20 15:51:13