Naslov Stoička etika u djelu Epikteta i Marka Aurelija
Naslov (engleski) Stoic ethics in the work of Epictetus and Marcus Aurelius
Autor Nera Horvat
Mentor Ljudevit Fran Ježić (mentor)
Član povjerenstva Marko Tokić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Hrvoje Jurić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ljudevit Fran Ježić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet (Odsjek za filozofiju) Zagreb
Datum i država obrane 2019-11-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filozofija
Sažetak Cilj ovog diplomskog rada je utvrditi i obrazložiti glavne odrednice stoičke etike Epikteta na temelju njegovih djela Razgovori i Priručnik o moralu te Marka Aurelija na temelju njegova djela Meditacije. Epiktetova temeljna misao je dostizanje istinskog blaženstva ili eudaimonije koja se postiže pomoću neuznemirenosti, unutarnjeg mira ili ataraksije. Da bismo to postigli, moramo spoznati na koje stvari u životu imamo utjecaj, a na koje nemamo. Čovjek ne može promijeniti sudbinu koja ga je zadesila, no može promijeniti svoj stav prema događajima te nedaće, ali i povoljne trenutke prihvatiti smireno jer na njih nema utjecaj. Kozmosom vladaju božanski zakoni koji su nepromjenjivi i koji upravljaju svijetom. Um svake osobe je fragment Božjeg uma. Patnja je rezultat ljudske težnje za materijalnim stvarima i zadovoljenju osjetilnih užitaka, a to možemo izbjeći ako se posvetimo duhovnoj dimenziji koja je jedina u našoj moći. Etička filozofija Marka Aurelija nadovezuje se na Epikteta. Njegovo djelo „Meditacije“ ima formu dnevnika u kojem je iznosio vlastite misli koje je kao filozof upućivao samomu sebi kako bi bio što bolji vladar i čovjek. Isticao je važnost kontrole naših emocija i reakcija na životne događaje. Ljudska narav je potencijalno iskvarena zbog nepoznavanja dobra i zla, a mir se postiže pomoću vlastitog uma i moralnih vrijednosti. Smatrao je da je svrha života živjeti u skladu s prirodom te da u svakom čovjeku postoji djelić božanske esencije. Za njega je sve dio božanskog plana pa čak i zlo, jer je svijet harmonično i savršeno uređen, a sve ostalo su pojave koje ulaze u kozmički poredak stvari. Stoicizam je utjecao i uvelike ostavio trag na kršćanstvo i renesansu te ću spomenuti Justusa Lipsiusa kao jednog od brojnih filozofa koji su oživjeli stoicizam, pritom dodavši neke svoje nove aspekte učenja.
Sažetak (engleski) The goal of this thesis is to identify and to explain the main determinants of the Stoic ethics of Epictetus based on his work Discourse and Enchiridon as well as of the Stoic ethics of Marcus Aurelius based on his work Meditations. The basic idea of Epictetus is to achieve true bliss or eudaimonia which can be accomplished by restlessness, inner peace or ataraxia. In order to achieve this, we need to realize what is under our control, and what is not. One can not change one's own fate but one may change one's attitude towards the events by accepting misfortune and favorable occurrance calmly since one can not influence them. The cosmos is governed by divine laws that are immutable. Each person's mind is a fragment of God's mind. Suffering is the result of human's aspirations for material things and gratification of sensory pleasures. We can thus avoid suffering by devoting ourselves to the spiritual dimension of our being which is the only thing in our power. The ethical philosophy of Marcus Aurelius builds on Epictetus. His work Meditations has a form of a diary in which he summed up his own thoughts, which he as a philosopher devoted to himself as a remainder and guide on how to be a better person and emperor. He emphasized the importance of controlling our emotions and reactions to life events. Human nature is potentially corrupted because of ignorance of good and evil, so peace can be achieved by one's own mind and moral value. He believed that the purpose of life is to live in harmony with nature and that in every human being a fraction of divine essence may be found. For him everything is part of the divine plan, even evil, because the world is harmoniously and perfectly arranged, and everything else is a phenomenon which enters the cosmic order of things. Stoicism influenced and left its mark on Christianity, and also on renessaince. I will mention Justus Lipsius as one of the many renessaince philosophers who awoke stoicism with some new aspects in his work.
Ključne riječi
stoicizam
unutarnji mir
vrlina
krepostan život
kozmički zakoni
Ključne riječi (engleski)
stoicism
inner peace
virtue
virtuous life
the cosmic laws
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:131:580490
Studijski program Naziv: Filozofija (dvopredmetni); smjerovi: nastavnički, znanstveni Smjer: nastavnički Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra edukacije filozofije (mag. educ. phil.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-03-04 16:03:26