prikaz prve stranice dokumenta Određivanje štetnog učinka rodanida na okoliš
Rad dostupan nakon 2025-03-30
diplomski rad
Određivanje štetnog učinka rodanida na okoliš
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, 2024. urn:nbn:hr:149:601896
Bubaš, Pamela
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Institucijski repozitorij: Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Bubaš, P. (2024). Određivanje štetnog učinka rodanida na okoliš (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:601896

Bubaš, Pamela. "Određivanje štetnog učinka rodanida na okoliš." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:601896

Bubaš, Pamela. "Određivanje štetnog učinka rodanida na okoliš." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:601896

Bubaš, P. (2024). 'Određivanje štetnog učinka rodanida na okoliš', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, citirano: 22.03.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:601896

Bubaš P. Određivanje štetnog učinka rodanida na okoliš [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije; 2024 [pristupljeno 22.03.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:601896

P. Bubaš, "Određivanje štetnog učinka rodanida na okoliš", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:601896

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:601896
Podaci o radu
NaslovOdređivanje štetnog učinka rodanida na okoliš
Naslov (engleski)Determination of the harmful effect of rhodanide on the environment
AutorPamela Bubaš
MentorDajana Kučić Grgić (mentor)
Član povjerenstvaDajana Kučić Grgić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaLidija Furač (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMartina Miloloža (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Zagreb
Datum i država obrane2024-09-23, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		TEHNIČKE ZNANOSTI
Kemijsko inženjerstvo
Sažetak
Razvojem civilizacije i industrije povećava se i broj i količina onečišćujućih tvari u okolišu. Prisutnost onečišćujućih tvari u okolišu može se odrediti analizom uzoraka vode, tla, zraka i biote. Praćenje onečišćujućih tvari ključno je za razumijevanje njihovih izvora, putanja i učinaka na okoliš i ono pomaže u donošenju regulacija i strategija za smanjenje njihovog štetnog učinka. Ključnu ulogu u procjeni utjecaja onečišćujućih tvari na okoliš imaju testovi ekotoksičnosti. Oni ispituju kako... Više različite tvari, uključujući industrijske kemikalije, pesticide i farmaceutske proizvode, utječu na ekosustave i organizme prisutne u njima. Uobičajene metode testova ekotoksičnosti su laboratorijski testovi na bakterijama, algama, vodenim beskralježnjacima i ribama, kojima se utvrđuje toksičnost, bioakumulacija i dugoročni učinci na populacije i ekosustave. Ekotoksičnost rodanida, odnosno tiocijanata, u ovom radu ispitana je primjenom bakterijske kulture Pseudomonas putida i mikroalge Chlorella sp. Za ispitivanje ekotoksičnosti rodanida pripremljeno je šest različitih koncentracija rodanida, koje su iznosile: γR1 = 1 mg L^-1, γR2 = 10 mg L^-1, γR3 = 25 mg L^-1, γR4 = 50 mg L^-1, γR5 = 75 mg L^-1, γR6 = 100 mg L^-1. Kao mjerilo utjecaja rodanida na navedene mikroorganizme određivana je CFU vrijednost, odnosno broj živih stanica mikroorganizama tijekom 72 sata izlaganja i određivani su postotci inhibicije rasta navedene bakterijske kulture i mikroalge. U slučaju bakterijske kulture Pseudomonas putida, najveći postotak inhibicije nakon 72 sata izlaganja iznosio je 59,17 %, dok je kod mikroalge Chlorella sp. najveći postotak inhibicije iznosio 71,43 %. Dobiveni podaci pokazuju da mikroalga Chlorella sp. pokazuje veću osjetljivost na rodanide od bakterijske kulture Pseudomonas putida. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
Along with the development of civilization and industry, the number and amount of pollutants in the environment increases. The presence of pollutants in the environment can be determined by analyzing samples of water, soil, air and biomes. Monitoring of pollutants is essential to understand their sources, pathways and effects on the environment and it helps to formulate regulation and strategy to reduce their harmful effect. Ecotoxicity tests play a key role in assessing the impact of... Više pollutants on the environment. They examine how various substances, including industrial chemicals, pesticides and pharmaceuticals, affect ecosystems and the organisms present in them. Common methods of ecotoxicity tests are laboratory tests on bacteria, algae, aquatic invertebrates and fish, which determine toxicity, bioaccumulation and long-term effects on populations and ecosystems. In this paper, the ecotoxicity of rhodanide, or thiocyanate, was tested using the bacterial culture of Pseudomonas putida and the microalgae Chlorella sp. For testing the ecotoxicity of rhodanide, six different concentrations of rhodanide were prepared and applied, which were: γR1 = 1 mg L^-1, γR2 = 10 mg L^-1, γR3 = 25 mg L^-1, γR4 = 50 mg L^-1, γR5 = 75 mg L^-1, γR6 = 100 mg L^-1. As a measure of the effect of rhodanide on the mentioned microorganisms, the CFU value, i.e. the number of live cells of microorganisms during 72 hours of exposure, was determined, and the percentages of inhibition of the growth of the mentioned bacterial culture and microalgae were determined. In the case of the bacterial culture Pseudomonas putida, the highest percentage of inhibition after 72 hours of exposure was 59,17 %, while in the case of the microalgae Chlorella sp. the highest percentage of inhibition was 71,43 %. The obtained data show that the microalgae Chlorella sp. shows greater sensitivity to rhodanides than the bacterial culture of Pseudomonas putida. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:149:601896
Studijski programNaziv: Ekoinženjerstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra inženjer/inženjerka ekoinženjerstva (univ. mag. ing. oecoing.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaRad dostupan nakon
Datum isteka embarga: 2025-03-30
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-11-06 11:55:13
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.