prikaz prve stranice dokumenta Usporedbena procjena cjeloživotnih ciklusa biorazgradivih i konvencionalnih materijala
Rad dostupan nakon 2026-10-05
diplomski rad
Usporedbena procjena cjeloživotnih ciklusa biorazgradivih i konvencionalnih materijala
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, 2024. urn:nbn:hr:149:111378
Vuković, Lucija
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Institucijski repozitorij: Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Vuković, L. (2024). Usporedbena procjena cjeloživotnih ciklusa biorazgradivih i konvencionalnih materijala (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:111378

Vuković, Lucija. "Usporedbena procjena cjeloživotnih ciklusa biorazgradivih i konvencionalnih materijala." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:111378

Vuković, Lucija. "Usporedbena procjena cjeloživotnih ciklusa biorazgradivih i konvencionalnih materijala." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:111378

Vuković, L. (2024). 'Usporedbena procjena cjeloživotnih ciklusa biorazgradivih i konvencionalnih materijala', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, citirano: 27.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:111378

Vuković L. Usporedbena procjena cjeloživotnih ciklusa biorazgradivih i konvencionalnih materijala [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije; 2024 [pristupljeno 27.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:111378

L. Vuković, "Usporedbena procjena cjeloživotnih ciklusa biorazgradivih i konvencionalnih materijala", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:111378

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:111378
Podaci o radu
NaslovUsporedbena procjena cjeloživotnih ciklusa biorazgradivih i konvencionalnih materijala
Naslov (engleski)Comparative life cycle assessment of biodegradable and conventional plastics
AutorLucija Vuković
MentorMarin Kovačić (mentor)
Član povjerenstvaMarin Kovačić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaJosipa Papac Zjačić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMirela Leskovac (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Zagreb
Datum i država obrane2024-09-26, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		TEHNIČKE ZNANOSTI
Kemijsko inženjerstvo
Sažetak
U ovom radu metodom procjene životnog ciklusa (eng. Life Cycle Assessment LCA) provedena je usporedbena analiza ekološkog utjecaja dvaju polimera, konvencionalnog polipropilena (PP) i biorazgradive polimliječne kiseline (eng. polylactic acid, PLA). Granice sustava u analizi obuhvaćaju životni ciklus polimera od kolijevke do vrata, odnosno od ekstrakcije sirovine, do proizvedenog polimera spremnog za isporuku korisnicima. Analizirane su četiri kategorije utjecaja na okoliš: potencijal globalnog zagrijavanja, potencijal zakiseljavanja, potencijal eutrofikacije i potencijal iscrpljivanja abiotskih resursa fosilnih goriva. Izračuni su provedeni korištenjem Python programskog jezika, a podaci o ulazima i izlazima temelje se na stručnim izvorima. Usporedba utjecaja provedena je korištenjem dvije metode procjene, korištenjem srednjih vrijednosti i Monte Carlo simulacijom. Rezultati pokazuju da se ovim metodama uglavnom dobivaju bliski rezultati, s time da Monte Carlo metoda pruža preciznije izračune jer uzima u obzir varijacije u podacima. Usporedbom rezultati LCA pokazuje da proizvodnja polipropilena ima veći utjecaj u kategorijama globalnog zagrijavanja, zakiseljavanja i iscrpljivanja abiotskih resursa, dok je utjecaj na eutrofikaciju veći pri proizvodnji polimliječne kiseline. Moguća poboljšanja koja bi smanjenjila ekološki otisak pri proizvodnji polimliječne kiseline uključuju: smanjenje potrošnje električne energije, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, povećanje stope konverzije materijala u proizvodnom procesu, korištenje organskih i vodotopivih gnojiva umjesto konvencionalnih te korištenje sirovine iz sekundarnih izvora, kao što su otpaci krumpira ili kukuruza. Kod proizvodnje polipropilena, potencijalna poboljšanja uključuju smanjenje emisija CO2 u procesu parnog krekiranja povećanjem prijenosa topline u zračnoj peći, korištenje zelene energije i smanjenje stvaranja koksa. Veliki izvori zagađenja u procesu proizvodnje polipropilena je električna energija proizvedena iz neobnovljivih izvora, čijom bi se bar djelomičnom zamjenom za obnovljive izvore utjecalo na smanjenje ukupnih emisija.
Sažetak (engleski)
Herein a life cycle assessment (LCA) study was performed to compare the environmental impacts of two polymers, namely polypropylene (PP) and biodegradable polylactic acid (PLA). The system boundaries in the performed study encompass the cradle-to-gate scenario, i.e., from the production of the polymers from raw materials to the production of polymers for industrial customers. Four key environmental impact categories were analyzed: global warming potential, acidification potential, eutrophication potential, and abiotic resource depletion of fossil fuels. The calculations were conducted using Python programming language, and input-output data were sourced from relevant expert literature. The environmental impact comparison is based on two methods, namely average value estimation and Monte Carlo simulation. The results indicate that both methods yield largely consistent outcomes; however, Monte Carlo simulation provides more accurate results by accounting for data variability. The comparative analysis shows that polypropylene production has a greater impact on global warming, acidification, and abiotic resource depletion, while PLA production exhibits a higher eutrophication potential. Potential improvements which would faciliate the decrease in the environmental impacts of PLA include the reduction of energy consumption, increase of the share of renewable energy in the production thereof, enhancing material conversion rates, using organic and water-soluble fertilizers instead of conventional ones during the crop growth, and utilizing raw materials from secondary sources such as potato or corn waste. For polypropylene production, improvements could be achieved by reducing CO2 emissions in the steam cracking process through enhanced heat transfer, using green energy, and reducing coke formation. Non-renewable electricity is a major source of pollution in this process, and substituting it with renewable energy would significantly reduce overall emissions.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:149:111378
Studijski programNaziv: Kemijsko inženjerstvo
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a magistar/magistra inženjer/inženjerka kemijskog inženjerstva (univ. mag. ing. cheming.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaRad dostupan nakon
Datum isteka embarga: 2026-10-05
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-11-07 10:23:08