prikaz prve stranice dokumenta Usporedna rendgensko-difrakcijska analiza glina
  Preuzmi
PDF 1.2 MB
završni rad
Usporedna rendgensko-difrakcijska analiza glina
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, 2016. urn:nbn:hr:149:334770
Budimir, Martina
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Institucijski repozitorij: Repozitorij Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu

Citirajte ovaj rad

Budimir, M. (2016). Usporedna rendgensko-difrakcijska analiza glina (Završni rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:334770

Budimir, Martina. "Usporedna rendgensko-difrakcijska analiza glina." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:334770

Budimir, Martina. "Usporedna rendgensko-difrakcijska analiza glina." Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:334770

Budimir, M. (2016). 'Usporedna rendgensko-difrakcijska analiza glina', Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, citirano: 22.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:334770

Budimir M. Usporedna rendgensko-difrakcijska analiza glina [Završni rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije; 2016 [pristupljeno 22.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:334770

M. Budimir, "Usporedna rendgensko-difrakcijska analiza glina", Završni rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:334770

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:149:334770
Podaci o radu
NaslovUsporedna rendgensko-difrakcijska analiza glina
Naslov (engleski)Comparative X-ray diffraction analysis of clays
AutorMartina Budimir
MentorStanislav Kurajica (mentor)
Član povjerenstvaStanislav Kurajica (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaNevenka Vrbos (član povjerenstva)
Član povjerenstvaŠime Ukić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Zagreb
Datum i država obrane2016-09-16, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		TEHNIČKE ZNANOSTI
Temeljne tehničke znanosti
Materijali
Sažetak
Tri uzorka glina: TWVA, VB i Stanari, istraživana su metodom rendgenske difrakcijske analize. U svrhu nedvojbene identifikacije minerala glina koje uzorci sadrže provedene su analize izvornih uzoraka, uzoraka termički obrađenih pri temperaturi od 350 i 550 °C te uzoraka obrađenih s etilen glikolom. Utvrđeno je da se uzorak TWVA sastoji od kvarca, kaolinita i muskovita; uzorak VB od kvarca, kristobalita, montmorilonita i glinenca te uzorak Stanari od kvarca, montmorilonita i kaolinita. Naime, udaljenost slojeva u kaolinitu se termičkom obradom pri 350°C ne mijenja, dok termičkom obradom pri 550°C dolazi do raspada kaolinita. Udaljenost slojeva u kaolinitu glikolacijom se ne mijenja. Zagrijavanjem montmorilonita pri 350°C i 550 °C dolazi do smanjenja udaljenosti slojeva, dok glikolacijom dolazi do povećanja udaljenosti slojeva.
Sažetak (engleski)
Three clay samples: TWVA, VB and Stanari, have been investigated via X-ray diffraction analysis. In order to make undoubted identification of clay minerals that samples are composed of, the analysis of as received samples, samples thermally treated at temperatures of 350 and 550 °C and samples treated with ethylene glycol have been conducted. It has been determined that sample TWVA is composed of quartz, kaolinite and muscovite, sample VB of quartz, montmorillonite and feldspars and sample Stanari of quartz, montmorillonite and kaolinite. Namely, the distance between kaolinite layers doesn’t change with thermal treatment at 350°C, while thermal treatment at 550°C causes the decomposition of kaolinite. Glycolation of kaolinite doesn’t affect the interlayer distance. Heating of montmorillonite at 350°C as well at 550 °C causes the reduction of interlayer distance while glycolation causes the increase of interlayer distance.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:149:334770
Studijski programNaziv: Kemija i inženjerstvo materijala
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka kemijskog inženjerstva (univ. bacc. ing. cheming.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-02-06 11:55:25