Cilj rada jest detektirati i analizirati spajanja i akvizicije poduzeća u Republici Hrvatskoj. U teorijskom dijelu rada određuju se oblici poslovnih kombinacija poduzeća, predstavlja se tipologija integracija poduzeća, motivi i rizici te zakonski okvir spajanja i pripajanja. U empirijskom dijelu rada detektiraju se i analiziraju spajanja i pripajanja poduzeća u hrvatskoj gospodarskoj praksi. U radu se pored općih znanstvenih metoda, naročito u empirijskom dijelu rada, koriste metode deskriptivne statistike. U izradi rada koristila se znanstvena i stručna literatura područja te dostupni relevantni sekundarni podaci. U Republici Hrvatskoj, od 2011. do 2020. godine, zabilježeno je ukupno 475 transakcija spajanja i akvizicija čija je vrijednost 5.847,6 milijuna eura. Poduzeća iz IT sektora i telekomunikacijskih usluga bilježe više transakcija spajanja i akvizicije nego poduzeća iz sektora financija i nekretnina. Primjer fuzije u užem smislu iz hrvatske prakse, koji se analizira u radu, je pripajanje Splitske banke d.d. OTP banci d.d. provedeno u razdoblju od svibnja 2017. do prosinca 2018. godine. Splitska banka nakon pripajanja prestaje poslovati, dok OTP banka ovom aktivnošću povećava svoj udio na tržištu sa 4% u 2016. godini na 11% u 2018. godini te bilježi bolje poslovanje. Svi izračunati pokazatelji ukazuju na bolje poslovanje OTP banke, likvidnost i aktivnost su povećane, a profitabilnost i zaduženost su smanjene. Kao primjer analize stjecanja vlasništva, oblika akvizicije u užem smislu, predstavljena je analiza stjecanja vlasništva društva Valamar Riviere d.d. nad društvom Hoteli Makarska d.d. provedenog u razdoblju od prosinca 2017. do travnja 2018. godine. Navedenim stjecanjem vlasništva društvo Valamar Riviera d.d. postaje većinski vlasnik društva Hoteli Makarska d.d.. Nakon stjecanja vlasništva društvo Hoteli Makarska d.d. bilježi smanjenje likvidnosti, aktivnosti i profitabilnosti, te povećanje zaduženosti, dok pokazatelji društva Valamar Riviera d.d. ukazuju na manju odnosno veću likvidnost, veću odnosno manju profitabilnost, manju aktivnost te veću zaduženost u komparaciji s razdobljem prije stjecanja, konkretno u odnosu na 2015. i 2016. godinu. Na temelju provedenih analiza pomoću financijskih pokazatelja primjer fuzije u užem smislu ocjenjuje se uspješnim, a primjer stjecanja vlasništva ne odviše uspješnim.