Ovim radom nastoji se prikazati trenutno stanje u hrvatskom mirovinskom sustavu, ispitati njegove prednosti i nedostatke te njegov značaj na ukupno gospodarstvo Republike Hrvatske i njeno stanovništvo. Stavlja se naglasak na način funkcioniranja mirovinskog sustava RH, predstavljanju problema s kojima se susreće danas i moguća rješenja. Mirovinski sustav je skup pravnih normi za preraspodjelu dohotka kojima se regulira osiguranje od rizika starosti i rizika kojih uz to dolaze. Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj čine tri stupa: obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i na temelju individualne kapitalizirane štednje te dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Funkcioniranje mirovinskog sustava je od iznimne važnosti jer donosi socijalnu sigurnost stanovništvu nakon svog radnog vijeka u kojoj osobe nisu više u sposobnosti same zarađivati za život. Radom se želi prikazati sve nepovoljniji omjer radnika i umirovljenika. Bit će prikazane i opisane različite formule za izračun mirovine. Problem održivosti sustava rješava se reformama kojima je cilj otkloniti poteškoće mirovinskog sustava. U Republici Hrvatskoj postojalo je nekoliko takvih reforma. Čile je prva zemlja koja je napustila državnu isplatu mirovine, a prigrlila privatnu štednju. Na tom mirovinskom sustavu temelji se mirovinski sustav Hrvatske. Kroz rad se također želi prikazati kakve mirovinske reforme danas provodi Čile i kakvo je stanje u toj zemlji. Cilj ovog diplomskog rada je prepoznati različite uzroke i posljedice podizanja dobne granice za umirovljenike i istražiti putem dostupne literature na koji način posljedice preraspodjele dohotka utječu na različite skupine osiguranika i umirovljenika.