Lektiru Emil i detektivi dječjeg pisca Ericha Kästnera oduvijek sam proglašavala najboljom lektirom koje se sjećam iz dječjih dana. Kad god bi me netko pitao koja mi je najdraža lektira, pored svih ostalih zanimljivih pročitanih djela, izdvajala bih Emila i detektive. Nakon što mi je mentorica predložila ovu temu, odmah sam se složila s njezinim prijedlogom. Budući da je film jedan od popularnijih medija današnjice, učenicima četvrtog razreda bit će vrlo privlačno i zanimljivo obraditi lektiru na način da pogledaju i film i predstavu te odrede koji im je oblik adaptacije uspješniji i zanimljiviji. U ovom ću se radu prvo dotaknuti teorije o dječjoj književnosti i njezinim vrstama te objasniti što su to romani o djetinjstvu. Budući da je roman Emil i detektivi lektira za učenike četvrtoga razreda osnovne škole, pisat ću o lektiri u razrednoj nastavi, što sve Nastavni plan i program propisuje u vezi s lektirom, kako izabrati lektiru te koje su njezine svrhe i zadaće. Emila i detektive napisao je realistički i fantastički pisac Erich Kästner, stoga ću se posvetiti i njemu u jednome poglavlju. Na kraju ću pisati o medijskoj kulturi u četvrtom razredu osnovne škole te o dječjem viđenju filma i predstave te ću ukratko opisati film i predstavu Emil i detektivi. Cilj ovoga rada je utvrditi sličnosti i razlike između romana, filma i predstave te odrediti uspješnost medijske adaptacije romana. Kada kažem uspješnost adaptacije, mislim na sveopći dojam koji će film i predstava steći kod učenika i na to prate li i film i predstava temeljnu radnju romana, odnosno može li se odrediti jednaka tema i pouka za roman, film i predstavu. Učenici će na kraju sami moći odabrati film ili predstavu kao temeljni oblik medijske adaptacije koja bi se, prema njihovom mišljenju, trebala prikazivati nadolazećim generacijama nakon pročitane lektire Emil i detektivi.