prikaz prve stranice dokumenta Uloga predsjednika u procesu demokratske tranzicije u Hrvatskoj - od stvarne k simboličnoj moći
  Preuzmi
PDF 814.82 KB
diplomski rad
Uloga predsjednika u procesu demokratske tranzicije u Hrvatskoj - od stvarne k simboličnoj moći
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2021. urn:nbn:hr:114:199155
Ščetinec, Katarina
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti

Institucijski repozitorij: FPZG repozitorij

Citirajte ovaj rad

Ščetinec, K. (2021). Uloga predsjednika u procesu demokratske tranzicije u Hrvatskoj - od stvarne k simboličnoj moći (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:199155

Ščetinec, Katarina. "Uloga predsjednika u procesu demokratske tranzicije u Hrvatskoj - od stvarne k simboličnoj moći." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:199155

Ščetinec, Katarina. "Uloga predsjednika u procesu demokratske tranzicije u Hrvatskoj - od stvarne k simboličnoj moći." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:199155

Ščetinec, K. (2021). 'Uloga predsjednika u procesu demokratske tranzicije u Hrvatskoj - od stvarne k simboličnoj moći', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, citirano: 26.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:199155

Ščetinec K. Uloga predsjednika u procesu demokratske tranzicije u Hrvatskoj - od stvarne k simboličnoj moći [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti; 2021 [pristupljeno 26.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:199155

K. Ščetinec, "Uloga predsjednika u procesu demokratske tranzicije u Hrvatskoj - od stvarne k simboličnoj moći", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:199155

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:199155
Podaci o radu
NaslovUloga predsjednika u procesu demokratske tranzicije u Hrvatskoj - od stvarne k simboličnoj moći
Naslov (engleski)The Role of President in the Process of Democratic Transition in Croatia - from Real towards Symbolic Power
AutorKatarina Ščetinec
MentorDario Nikić Čakar (mentor)
Član povjerenstvaDario Nikić Čakar (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDavor Boban (član povjerenstva)
Član povjerenstvaNenad Zakošek (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti
Zagreb
Datum i država obrane2021-09-16, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Politologija
Sažetak
Polupredsjednički sustav uspostavljen je u Hrvatskoj 1990. godine jednostranom odlukom političke elite HDZ-a i Franje Tuđmana. Nakon pada komunizma, u Hrvatskoj je, kao i u svim nekadašnjim komunističkim zemljama nastupilo razdoblje prilagođavanja novim institucionalnim okolnostima kao i potraga za najboljim rješenjem. Onovremeno, semiprezidencijalizam je djelovao kao najbolje rješenje uzevši u obzir društvene i političke promjene. Koristeći nacionalizam kao strategiju, Tuđman i HDZ uživali su visoku razinu podrške javnosti. Međutim, zanemarivanjem mišljenja oporbe, ograničavanjem medijske slobode i brojnim drugim postupcima doveli su u pitanje uspješnu uspostavu demokracije, a „zagrebačka kriza“ najdramatičniji je primjer antidemokratskog djelovanja tog razdoblja. Ustavnim promjenama 2000. i uspostavom parlamentarne demokracije ovlasti predsjednika značajno su smanjene, a dolaskom na vlast „siječanjske vlade“ i stavljanjem naglaska na reduciranje korupcije, nepotizma, naglašavanjem važnosti slobode medija i odnosa s civilnim društvom, pojavljuju se naznake pozitivne demokratske klime. Stjepan Mesić izabran je za predsjednika 2000. godine, ali zbog ograničenih ovlasti predsjednika, nije imao značajan utjecaj na proces demokratizacije.
Sažetak (engleski)
The semi-presidential system was established in Croatia in 1990 by a unilateral decision of the political elite of HDZ and Franjo Tudjman. After the fall of communism, in Croatia, as in all former communist countries, there was a period of adjustment to new institutional circumstances as well as the search for the best solution. At the time, semi-presidentialism seemed to be the best solution given by social and political changes. Using nationalism as a strategy, Tudjman and the HDZ enjoyed a high level of public support. However, by ignoring opposition opinions, restricting media freedom, and numerous other actions, they have called into question the successful establishment of democracy and the Zagreb Crisis is one of the most dramatic examples of anti-democratic activity of that period. With the constitutional changes in 2000 and the establishment of parliamentary democracy, the powers of the president were significantly reduced, and with the coming to power of the „January government“ and emphasis on reducing corruption, nepotism, emphasizing the importance of media freedom and relations with civil society, emerged positive democratic climates. Stjepan Mesic was elected president in 2000, but due to the president's limited powers, he had no significant influence on the democratization process.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:114:199155
Studijski programNaziv: Politologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna (CC BY-NC-ND 4.0)
Datum i vrijeme pohrane2022-01-17 10:12:26