Naslov Specifičnosti izvještavanja o kriznim događajima - stavovi i iskustva hrvatskih novinara Naslov (engleski) Specifics of Reporting on Crisis Events - Attitudes and Experiences of Croatian Journalists Autor Hana Ivković Šimičić Mentor Igor Kanižaj (mentor)Član povjerenstva Igor Kanižaj (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Tena Perišin (član povjerenstva)Član povjerenstva Zlatan Krajina (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Zagrebu Datum i država obrane 2021-09-15, Hrvatska Znanstveno / umjetničko DRUŠTVENE ZNANOSTI Sažetak Izvještavanje u kriznim događajima za novinare predstavlja veliki mentalni i logistički izazov, a cilj ovog diplomskog rada jest prikazati o kakvim se točno izazovima radi. Istraživanja o tome na području Hrvatske dosad se nisu provodila što je povod za ovo istraživanje. Koristeći se metodom polustrukturiranog intervjua, koji je za ovaj oblik istraživanja najpogodniji, obavljeni su razgovori s deset hrvatskih novinarki i novinara koji su se istaknuli izuzetnim radom (primarno vidljivosti kroz
... Više medijske sadržaje) u kriznom događaju, u ovom slučaju prilikom izvještavanja o potresima u Zagrebu te na području Banovine, a glavno istraživačko pitanje jest – kakva su bila njihova iskustva rada dok su izvještavali o tom događaju.
S ciljem da se dozna i koliko prethodni rad u kriznim situacijama utječe na nova slična iskustva te kakvu ulogu osobne podrške novinarima prije i nakon rada u kriznom događaju imaju hrvatske redakcije, osim glavnog istraživačkog pitanja postavljena su još tri – je li hrvatskim novinarima prethodno iskustvo pomoglo prilikom izvještavanja o lanjskim potresima, jesu li imali mogućnost organizirane pripreme za rad u ovakvim okolnostima te je li im nakon rada na ovako izazovnim zadacima pružena mogućnost psihološke ili kakve druge pomoći.
Istraživanje je odgovorilo na glavno istraživačko pitanje te otkriva da je izvještavanje hrvatskim novinarima bilo izuzetno stresno, traumatično i zahtjevno. Osim negativnih osjećaja koje su proživljavali u radu te koji su ih izuzetno mučili i u slobodno vrijeme, novinari su naveli i niz logističkih problema poput nedostatka struje, baterija za opremu te nemogućnosti zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba poput hrane, pića i odlaska na toalet. Što se tiče sekundarnih pitanja, istraživanje očekivano pokazuje da su novinari na teren odlazili bez ikakve prethodne pripreme ili edukacije, no pozitivno je da je većina njih od svojih poslodavaca dobila emocionalnu podršku nakon obavljenog posla u obliku materijalnih stimulacija, a ponuđeni su im razgovori s certificiranim stručnjacima za mentalno zdravlje. Konačno, istraživanje je pokazalo da je prethodno iskustvo rada u kriznim situacijama novinare samo djelomično pripremilo za izvještavanje s potresom pogođenih područja. Zaključak je da su novinari svoj posao obavljali korektno i profesionalno, a njihova iskustva bila su identična kao i ona kolega diljem svijeta. Sakrij dio sažetka Sažetak (engleski) Reporting during a crisis event is a big challenge, both mentally and logistically, and it's the same both in Croatia and the rest of the world. The purpose of this thesis is to show just how challenging can crisis reporting be, specifically for Croatian reporters. Research of this kind has never been done in Croatia, so this thesis contains the first. Through semi-structured interviews with ten Croatian reporters who are distinguished both in the journalistic community and the general
... Više public for their great work in covering a crisis event (specifically two major earthquakes that had hit Zagreb, the capital of Croatia, and the region of Banovina in 2020), this paper tries to answer the main research question of the research: what exactly did Croatian journalists experience while covering the Croatian earthquakes?
With the purpose to find out if any prior experience in crisis reporting can help a journalist to better prepare for a new crisis event, this is asked as a secondary research question. Finding out if Croatian newsrooms support their journalists before and after working on such a challenging mission, two additional research questions are added: did Croatian journalists have any lectures or other kinds of preparations before going out in the field, and were they offered any help, such as an offer to talk to a therapist or to take any leave days.
This research has answered all of the questions and found that covering the Croatian earthquakes was extremely distressing, traumatic and challenging. Journalists expressed feeling negative emotions like sadness, guilt and anger, and also noted that they also experienced a lot of logistical difficulties like a lack of electricity and not being able to find food or go to the bathroom. In regards to the secondary research questions, this research has found, as expected, that journalist went to the field without any prior preparation on how to work in these circumstances, but a positive thing is that the vast majority of them were well taken care of by their newsrooms after the fact: they were given large pay bonuses, were able to take days off and were offered a talk with a certified therapist. Finally, the research shows that any prior experience in crisis reporting can only partially prepare a journalist for working in a new situation. This paper concludes that journalists experience trauma and tragedy in the same way around the world, but that their work, despite all the difficulties, was extremely professional and ethical. Sakrij dio sažetka Ključne riječi
krizni događaji
krizno komuniciranje
novinari
intervju
potres
Zagreb
Petrinja
Ključne riječi (engleski)
Crisis events
crisis communication
journalists
interview
earthquake
Zagreb
Petrinja
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:114:800834 Studijski program Naziv: Novinarstvo Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2022-01-31 12:19:50
