Naslov Konzervatizam u oblikovanju vanjske politike Donalda J. Trumpa (2017.-2021.) : analiza iz perspektive neoklasičnog realizma
Naslov (engleski) Conservatism in the Formulation of Donald J. Trump's Foreign Policy (2017-2021) : Analysis from a Neoclassical Realist Perspective
Autor Ivan Mintas
Mentor Đana Luša (mentor)
Član povjerenstva Dejan Jović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Đana Luša (član povjerenstva)
Član povjerenstva Senada Šelo Šabić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti Zagreb
Datum i država obrane 2023-03-02, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Politologija
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 32 - Politika
Sažetak Analizi istraživačkog problema pristupljeno je iz perspektive neoklasičnog realizma, kao teorijskog okvira koji pretpostavlja da relativna distribucija moći u međunarodnom sistemu predstavlja nezavisnu varijablu koja tijekom vremena utječe na vanjsku politiku države, ali koji ujedno smatra da nezavisna varijabla sama za sebe nije dovoljna za objašnjavanje konkretne vanjske politike države kao zavisne varijable. Kako će točno izgledati konkretna vanjska politika, osobito kratkoročno i srednjoročno, ponajviše ovisi o intervenirajućim varijablama putem kojih se sistemski pritisci i signali prevode na jediničnu razinu. U skladu s odrednicama neoklasičnog realizma, u disertaciji su analizirane i obrađene nezavisna (relativna distribucija moći u međunarodnom sistemu), intervenirajuća (američki konzervativizam) i zavisna (vanjska politika u mandatu predsjednika Trumpa) varijabla, te je testirana glavna hipoteza prema kojoj američki konzervativizam predstavlja intervenirajuću varijablu koja je utjecala na oblikovanje vanjske politike u mandatu predsjednika Donalda J. Trumpa. U prvom koraku analizirana je nezavisna varijabla, tj. relativna distribucija moći u međunarodnom sistemu i položaj SAD-a unutar sistema. Nezavisna varijabla primarno određuje kontekst te postavlja opći okvir američke vanjske politike, a interpretirana je meta-analizom pokazatelja relativne distribucije moći u međunarodnom sistemu. Ova analiza omogućila je donošenje zaključka o položaju SAD-a i relativnoj distribuciji moći u međunarodnom sistemu, što su sistemski faktori koji imaju opći utjecaj na oblikovanje vanjske politike. U drugom koraku analiziran je američki konzervativizam, kao intervenirajuća varijabla za koju se pretpostavljalo da je utjecala na oblikovanje konkretne vanjske politike predsjednika Trumpa. Pregledom literature analizirani su povijesni razvoj i karakteristike američkog konzervativizma, a osobito njegovih glavnih pravaca koji su preliminarno bili identificirani kao pravci koji bi potencijalno mogli imati najviše utjecaja na oblikovanje vanjske politike predsjednika Trumpa – neokonzervativizam i paleokonzervativizam, čime je omogućeno identificiranje ključnih elemenata američkog konzervativizma i njegovih glavnih pravaca. U trećem koraku, analiza zavisne varijable, tj. konkretne vanjske politike predsjednika Trumpa, obuhvatila je analizu glavnih ideja i elemenata njegove vanjske politike u razdoblju 2017.-2021. godine, primjenom kvalitativne analize podataka, odnosno metode (refleksivne) tematske analize, uz primjenu softvera NVivo. Tematska analiza provedena je na uzorku dokumenata preuzetih iz arhivske baze podataka Sveučilišta Santa Barbara The American Presidency Project te je omogućila uočavanje i interpretaciju temeljnih ideja i odrednica vanjske politike SAD-a u mandatu predsjednika Trumpa, kao i identifikaciju elemenata američkog konzervativizma u tim idejama i odrednicama. Sveobuhvatna analiza nezavisne, intervenirajuće i zavisne varijable omogućila je donošenje zaključka o utjecaju američkog konzervativizma, kao intervenirajuće varijable, na oblikovanje vanjske politike predsjednika Trumpa. Analiza je pokazala da su u vanjskoj politici predsjednika Trumpa bili prisutni brojni elementi američkog konzervativizma, a osobito pravaca koji su se nakon Drugog svjetskog rata našli na marginama američkog konzervativnog pokreta. Trumpova vanjska politika pokazala je znatnu razinu koherentnosti i konzistentnosti, što je omogućilo donošenje zaključka o postojanju Trumpove doktrine. Značajnija prisutnost elemenata američkog konzervativizma u vanjskoj politici predsjednika Trumpa, uz analizu relativne distribucije moći i položaja SAD-a u međunarodnom sistemu, potvrdila je glavnu hipotezu prema kojoj je američki konzervativizam predstavljao intervenirajuću varijablu koja je utjecala na oblikovanje vanjske politike u mandatu predsjednika Trumpa.
Sažetak (engleski) The research problem was analyzed from the perspective of neoclassical realism, which is a theoretical framework that assumes a relative distribution of power in an international system as an independent variable that influences state’s foreign policy over time, but which, at the same time, believes that the independent variable alone is not sufficient to explain the concrete foreign policy as a dependent variable. How exactly a particular foreign policy will look like, especially in the short and medium term, will largely depend on intervening variables through which systemic pressures and signals are translated to the unit level. In line with the determinants of neoclassical realism, we analyzed the independent (relative distribution of power in the international system), intervening (American conservatism) and dependent (foreign policy under President Trump) variables, while testing the main hypothesis according to which American conservatism is the intervening variable that influenced the formulation of President Trump’s foreign policy.In the first step, we analyzed the independent variable, i.e. the relative distribution of power in the international system and the U.S. position within the system. The independent variable primarily determines the context and sets the general framework for American foreign policy and was interpreted by using a meta-analysis of indicators of the relative distribution of power in the international system. This analysis allowed us to draw conclusions about the U.S. position and the relative distribution of power in the international system, which are systemic factors that have a general influence on foreign policy formulation. The intervening variable that we assumed influenced the formulation of President Trump’s foreign policy, i.e. American conservatism, was analyzed in the second step. Through the literature review, we analyzed the historical development and characteristics of American conservatism and especially its main variants that were preliminarily identified as variants with the greatest potential impact on the formulation of President Trump’s foreign policy - neoconservatism and paleoconservatism. The analysis of the intervening variable made it possible to identify key elements of American conservatism and its main variants. In the third step, the analysis of President Trump’s foreign policy, as the dependent variable, included the analysis of the main ideas and elements of his foreign policy in the period 2017-2021, by applying qualitative data analysis, i.e. method of (reflective) thematic analysis with the use of NVivo software. The thematic analysis was conducted on a sample of documents taken from the archives of the University of Santa Barbara The American Presidency Project and allowed us to identify and interpret basic ideas and elements of the U.S. foreign policy under President Trump, as well as to identify traces of American conservatism in those ideas and elements. The complete analysis of the independent, intervening and dependent variables allowed us to draw conclusions about the impact of American conservatism, as the intervening variable, on the formulation of President Trump’s foreign policy. This analysis led us to the conclusion that numerous elements of American conservatism were present in President Trump’s foreign policy, especially the variants that were put on the sidelines of the American conservative movement after WW2. Trump’s foreign policy showed a significant level of coherence and consistency, leading us to draw conclusions about the existence of Trump’s doctrine. The significant presence of traces of American conservatism in President Trump’s foreign policy, along with the analysis of the relative distribution of power and the U.S. position in the international system, confirmed the main hypothesis according to which American conservatism was the intervening variable that influenced the formulation of President Trump’s foreign policy.
Ključne riječi
neoklasični realizam
vanjska politika
američki konzervativizam
Donald J. Trump
SAD
tematska analiza
NVivo
kvalitativna analiza podataka
Ključne riječi (engleski)
neoclassical realism
foreign policy
American conservatism
Donald J. Trump
USA
thematic analysis
NVivo
qualitative data analysis
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:114:980834
Datum promocije 2023
Studijski program Naziv: Politologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: DOKTOR/DOKTORICA ZNANOSTI, PODRUČJE DRUŠTVENIH ZNANOSTI, POLJE POLITOLOGIJA (DR.SC.)
URL zapisa u katalogu http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1360&H=&E=&V=&lok=&zbi=&item=13879&nivo=&upit=
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Pristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-03-23 13:47:07