prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj instrumenta NextGenerationEU na socijalne politike u državama članicama
  Preuzmi
PDF 876.62 KB
diplomski rad
Utjecaj instrumenta NextGenerationEU na socijalne politike u državama članicama
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2024. urn:nbn:hr:114:971478
Jurlina, Ljubica
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti

Institucijski repozitorij: FPZG repozitorij

Citirajte ovaj rad

Jurlina, Lj. (2024). Utjecaj instrumenta NextGenerationEU na socijalne politike u državama članicama (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:971478

Jurlina, Ljubica. "Utjecaj instrumenta NextGenerationEU na socijalne politike u državama članicama." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:971478

Jurlina, Ljubica. "Utjecaj instrumenta NextGenerationEU na socijalne politike u državama članicama." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2024. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:971478

Jurlina, Lj. (2024). 'Utjecaj instrumenta NextGenerationEU na socijalne politike u državama članicama', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, citirano: 28.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:971478

Jurlina Lj. Utjecaj instrumenta NextGenerationEU na socijalne politike u državama članicama [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti; 2024 [pristupljeno 28.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:971478

Lj. Jurlina, "Utjecaj instrumenta NextGenerationEU na socijalne politike u državama članicama", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2024. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:971478

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:971478
Podaci o radu
NaslovUtjecaj instrumenta NextGenerationEU na socijalne politike u državama članicama
Naslov (engleski)The Influence of the NextGenerationEU Instrument on Social Policies in the Member States
AutorLjubica Jurlina
MentorMario Munta (mentor)
Član povjerenstvaMario Munta (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMarko Grdešić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaZdravko Petak (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti
Zagreb
Datum i država obrane2024-07-01, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Politologija
Sažetak
Ovaj rad istražuje dubinu i sveobuhvatnosti reformskih i investicijskim mjera u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NRRP) Hrvatske, koristeći kategorijalni aparat Cotte i Domorenoka (2022). Studija ima za cilj razumjeti utjecaj okvira Next Generation EU (NGEU) Europske unije na hrvatske socijalne politike. Korištenjem kvalitativne analize sadržaja, istraživanje ispituje reforme u komponentama C3 i C4 NRRP-a. Analiza kategorizira ove reforme u tri scenarija: ovisnost o prijeđenom putu, slojevanje politika i zamjena. Nalazi pokazuju da je pola reformi uključivalo slojevanje politike, integrirajući nove politike unutar postojećih struktura kako bi se adresirala i neposredna i sustavna pitanja. Provedba NRRP-a, pod utjecajem uvjetovanosti EU, potaknula je umjerene reforme, ali je pokazala ograničenja u rješavanju duboko ukorijenjenih sustavnih problema. Studija zaključuje da europski proces putem financijskih poticaja može potaknuti promjene u politici, pri čemu hrvatski slučaj ilustrira transformativni potencijal NGEU plana unutar šireg okvira EU.
Sažetak (engleski)
This thesis explores the policy reforms in Croatia's National Recovery and Resilience Plan (NRRP), aligning them with predefined scenarios by Cotta and Domorenok (2022). The study aims to understand the impact of the EU's Next Generation EU (NGEU) framework on Croatian social policies. Using qualitative content analysis, the research examines the reforms in Components C3 and C4 of the NRRP. The analysis categorizes these reforms under three scenarios: path dependency, policy layering, and replacement. The findings indicate that half of the reforms involved policy layering, integrating new policies within existing structures to address both immediate and systemic issues. The NRRP's implementation, influenced by EU conditionality, fostered moderate reforms but showed limitations in addressing deep-seated systemic problems. The study concludes that Europeanization through financial incentives can drive policy change, with the Croatian case illustrating the transformative potential of the NGEU plan within the broader EU framework.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:114:971478
Studijski programNaziv: Politologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-07-23 08:51:10