Stopljenice kao vrsta neologizma nastaju spajanjem dviju ili čak tri punoznačnih riječi. Prisutne su u različitim diskurzima, od žargona do književnosti, a u posljednjih deset godina osobito u medijskim i reklamnim praksama. Šest je osnovnih područja po kojima se stopljenice mogu podijeliti: idiomi mladih (omladinski slengovi); nazivi zabavnih ustanova, događaja i emisija, popularni glazbeni žanrovi i općenito masovna kultura; izvedenice iz osobnih i mjesnih imena; nazivi RTV-emisija i novinskih rubrika; reklame, te politički i znanstveni diskurs. U većini tvorbenih modela uvijek je riječ o spajanju, miješanju ili stapanju i zato se objedinjuje naziv u stopljenice ili kontaminate, odnosno slivenice ili blends (eng.). Objašnjeni su pojmovi neologizma, hapaksa i kalambura (novih riječi ili već postojećih riječi u novim kombinacijama), kao i osnovni načini stvaranja istih pojmova. Ti pojmovi preduvjet su za razumijevanje stopljenica i načina njihove tvorbe. Pored analize sadržaja, provedeno je i istraživanje o stopljenicama kao novom tvorbenom modelu. Većina ljudi stopljenice primjećuje često u medijima i reklamama, te se slažu da one privlače pažnju publike. Neke stopljenice ljudi razumiju zato što poznaju njihov kontekst, a u drugim slučajevima vlastitom kognitivnom rekonstrukcijom kreiraju značenje određenih stopljenica.