Naslov FINANCIJALIZACIJA, DOHODOVNA NEJEDNAKOST I STRUKTURA RASPODJELE BDP-a: MEĐUODNOS FINANCIJSKIH INSTITUCIJA I POLITIČKIH ELITA NA PRIMJERU NR KINE
Naslov (engleski) FINANCIALIZATION, INCOME INEQUALITY AND GDP STRUCTURE: INTERACTION BETWEEN FINANCIAL INSTITUTIONS AND POLITICAL ELITES IN PEOPLE'S REPUBLIC OF CHINA
Autor Kristijan Kotarski MBZ: 305363
Mentor Luka Brkić (mentor) MBZ: 135930
Član povjerenstva Zdravko Petak (predsjednik povjerenstva) MBZ: 135930
Član povjerenstva Dejan Jović (član povjerenstva) MBZ: 190455
Član povjerenstva Dubravko Radošević (član povjerenstva) MBZ: 178390
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti Zagreb
Datum i država obrane 2014-03-11, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Politologija Komparativna politika
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 330 - Ekonomija. Ekonomska znanost
Sažetak Financijsko produbljivanje u ekonomiji razvoja i političkoj ekonomiji odnosi se na pojam koji obuhvaća porast financijske aktive, novčanih agregata i kreditne aktivnosti u odnosu na cjelokupnu ekonomsku aktivnost u nekoj ekonomiji mjereno bruto domaćim proizvodom. Standardna pretpostavka koja se veže uz financijsko produbljivanje odnosi se na smanjivanje dohodovne nejednakosti kroz efekt lakšeg pristupa rastućoj likvidnosti. Ipak, u posljednja tri desetljeća porast dohodovne nejednakosti u većini zemalja OECD-a i zemalja u razvoju poput NR Kine proturječi spomenutoj pretpostavci, usprkos značajnom trendu financijskog produbljivanja. U naprednijem stadiju ekonomskog razvoja na trend financijskog produbljivanja nadovezuje se fenomen financijalizacije i recentna evolucija kineskog financijskog sustava pokazuje prisutnost njezinih elemenata u dizajnu institucionalnog uređenja i strategijama ključnih aktera. Osim toga, u posljednjih trideset godina zabilježeno je značajno smanjenje udjela nadnica u BDP-u u slučaju većine razvijenih i zemalja u razvoju kao rezultat politika koje se popularno karakteriziraju kao neoliberalne, a što se svakako ne bi smjelo promatrati izolirano u odnosu na trend rasta dohodovne nejednakosti. Ipak, ova doktorska disertacija nije usmjerena na primjenu i analizu pojma 'neoliberalizam' u slučaju NR Kine. Komparativna politička ekonomija s posebnim naglaskom na funkcioniranje financijskih institucija i njihovom ulogom u stjecanju i očuvanju političke i ekonomske moći kroz teorijski pristup historijskog institucionalizma te heterodoksan pristup analizi monetarne teorije, zajedno predstavljaju teorijski okvir disertacije. Ova disertacija namjerava testirati tri glavne i tri pomoćne hipoteze. Glavne hipoteze ovog istraživanja tvrde da: financijsko produbljivanje kineske ekonomije predstavlja faktor koji je povezan sa porastom dohodovne nejednakosti u NR Kini (HG1); da uska povezanost političke i financijske elite značajno doprinosi porastu dohodovne nejednakosti (HG2) i da novi savez između političke i šire definirane ekonomske elite prkosi osnovnoj pretpostavci modernizacijske teorije Seymoura Lipseta koja naglašava da ekonomska modernizacija sadržava snažan demokratizacijski potencijal (HG3). Osim toga, pomoćne hipoteze tvrde kako postoji negativna povezanost između udjela nadnica u BDP-u kao mjere funkcionalne raspodjele dohotka i porasta dohodovne nejednakosti (HP1); da financijske institucije s obzirom na njihovu inherentnu logiku funkcioniranja (stvaranje kreditnog novca) predstavljaju važan izvor dohodovne nejednakosti (HP2) i kako kineski autokratski sustav pokazuje simptome financijalizacije u provođenju reformi vlastitog financijskog sustava (HP3).
Sažetak (engleski) Financial deepening in development economics as well as political economy refers to the notion which encompasses an increase in financial assets, monetary aggregates and credit activity in relation to the overall economic activity as measured by GDP. The standard assumption which is attachted to the understanding of financial deepening perceives a decrease in income inequality as its obvious consequence due to easier access to rising liquidity. However, in the last three decades rising income inequality in most OECD countries as well as developing countries such as the PRC oppose the aforementioned assumption. In the more advanced stage of economic development, apart from financial deepening, emerges the phenomenon of financialization. The recent evolution of the Chinese financial system shows the presence of its most important defining features in the institutional framework design and key actors' strategies. On top of that, in the last three decades one can observe a falling share of wages as a proportion of GDP in the case of developed as well as developing countries. This is often seen by many observers as a result of policies which they characterize as neoliberal and which ought to be viewed as tightly interconnected with the aforementioned increase in income inequality. Nevertheless, this dissertation does not aim at the use and the analysis of the notion 'neoliberalism' in the case of China. Comparative political economy with a special emphasis on how financial institutions work and their impact on the acquisition and the preservation of political and economic power under the theoretical framework of historical institutionalism, as well as a heterodox approach to the analysis of monetary theory, represent a key theoretical framework to this dissertation. This dissertation aims to test three main and three auxilliary hypotheses. Three main hypotheses of this research claim that: the financial deepening of China's economy represents a factor that correlates with rising income inequality (HG1); that the close interconnectedness between political and financial elite significantly contributes to rising income inequality in China (HG2) and that a new alliance between the political and the broader defined economic elites defies the basic assumption of Seymour Lipset's modernization theory which posits that economic modernization bears the strong potential for democratization (HG3). On the other side, auxilliary hypotheses claim that there is a negative relationship between the wage share as a percentage of GDP (measure of functional income distribution) and the rising income inequality (HP1), that financial institutions represent an important source of income inequality with regard to their inherent modus operandi (credit money creation) (HP2) and that the China's autocratic political system also displays symptoms of financialization in the implementation of financial sector reforms (HP3).
Ključne riječi
Financijsko produbljivanje
dohodovna nejednakost
NR Kina
financijske institucije
Kineska komunistička partija (CCP)
funkcionalna raspodjela dohotka
financijalizacija
Ključne riječi (engleski)
Financial deepening
income inequality
People's Republic of China
financial institutions
Chinese Communist Party (CCP)
functional income distribution
financialization
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:114:400094
Studijski program Naziv: Komparativna politika Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje društvenih znanosti, polje politologija (dr.sc.)
Vrsta resursa Tekst
Opseg 245 str. ; 30 cm
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2018-02-01 11:03:23