prikaz prve stranice dokumenta Analiza aktera hrvatske zdravstvene politike: slučaj dopunskog osiguranja
  Preuzmi
PDF 390.09 KB
diplomski rad
Analiza aktera hrvatske zdravstvene politike: slučaj dopunskog osiguranja
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2018. urn:nbn:hr:114:334635
Malinar, Ante
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti
Odsjek za javne politike, menadžment i razvoj

Institucijski repozitorij: FPZG repozitorij

Citirajte ovaj rad

Malinar, A. (2018). Analiza aktera hrvatske zdravstvene politike: slučaj dopunskog osiguranja (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:334635

Malinar, Ante. "Analiza aktera hrvatske zdravstvene politike: slučaj dopunskog osiguranja." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:334635

Malinar, Ante. "Analiza aktera hrvatske zdravstvene politike: slučaj dopunskog osiguranja." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:334635

Malinar, A. (2018). 'Analiza aktera hrvatske zdravstvene politike: slučaj dopunskog osiguranja', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, citirano: 29.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:334635

Malinar A. Analiza aktera hrvatske zdravstvene politike: slučaj dopunskog osiguranja [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti; 2018 [pristupljeno 29.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:334635

A. Malinar, "Analiza aktera hrvatske zdravstvene politike: slučaj dopunskog osiguranja", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:334635

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:334635
Podaci o radu
NaslovAnaliza aktera hrvatske zdravstvene politike: slučaj dopunskog osiguranja
Naslov (engleski)Croatian Health Policy Actor Analysis: The Case of Supplementary Insurance
AutorAnte Malinar
MentorDagmar Radin (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti
(Odsjek za javne politike, menadžment i razvoj)
Zagreb
Datum i država obrane2018-07-11, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Politologija
Javne politike/javno upravljanje
Sažetak
Istraživanje je poduzeto radi svrhe prikazivanja odnosa moći između različitih aktera koji su sudjelovali u formulaciji dopunskog osiguranja. Cilj je utvrditi tko su bili najutjecajniji/najmoćniji akteri u tom procesu kako bi se unaprijedilo znanje o akterima hrvatske zdravstvene politike i pokazalo tko su jedni od najvažnijih aktera u toj hrvatskoj politici. U radu autor se vodio pretpostavkom pluralizma kako je moć široko distribuirana među različitim akterima te da im se na temelju toga omogućava sudjelovanje, zastupanje interesa i utjecaj na spomenuti proces. U skladu s time autor je razvio mrežu interakcije između aktera, a moć se mjerila pomoću 4 indikatora: javne ovlasti, uloga u procesu, medijska zastupljenost te percepcija aktera o distribuciji moći. Svi indikatori upućuju na to da su najutjecajniji akteri bili formalni, odnosno državni te da moć nije bila široko distribuirana. Nadalje, iako su akteri razvili svojevrsnu mrežu odnosa, ona se ne može u potpunosti objasniti pristupom mreža javnih politika jer je kao prvo, postojao jedan centar moći oko kojeg se strukturirala interakcija i kao drugo, civilno društvo je bilo nedovoljno zastupljeno.
Sažetak (engleski)
Research was conducted for purposes of explaining the relations of power between various actors which have participated in the formulation of supplementary health insurance. The goal was to determine who were the most inflental/powerful actors in that process in order to advance knowledge about Croatian health policy actors and to show which actors are the most relevant in that policy. In this paper the author took the assumption of pluralism as a theory which holds that power is widely distributed among different actors and thus enables them to take part in the policy process, representing their interests and influencing policy. Accordingly, the author developed a network of interaction between actors, and power was measured by four indicators: public authority, role in the policy process, media representation, and actors perception of power distribution. All indicators point to the fact that the most influential actors were formal or state actors, and that power was not widely distributed. Furthermore, although the actors have developed a network of relationships, it can not be fully explained by the approach of policy networks, because, first of all, there was one center of power in which the interaction was structured and, secondly, the civil society was insufficiently represented.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:114:334635
Studijski programNaziv: Politologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 4.0 međunarodna (CC BY-NC-ND 4.0)
Datum i vrijeme pohrane2018-10-31 14:03:22