| Sažetak | Nasilje nad ženama pojavljuje se neovisno o vremenskom i geografskom faktoru. Ono predstavlja najčešći oblik kršenja prava žena, a u Hrvatskoj je javnosti ratifikacija Istanbulske konvencije, čiji je primarni cilj poboljšati i unaprijediti mehanizme zaštite žena žrtava nasilja, izazvala burne reakcije i rasprave. Mediji imaju ključnu ulogu u formiranju mišljenja i stavova javnosti o pojedinim temama, a oblikovanjem i načinom prenošenja informacija mogu utjecati na svijest javnosti u pozitivnom ili negativnom kontekstu. Zbog toga je za analizu u ovom diplomskom radu za analizu odabrano šest hrvatskih portala: Index.hr, 24sata.hr, Jutarnji.hr, Net.hr, Tportal.hr i Večernji.hr. U analizi članaka objavljenih na navedenim portalima koji su izvještavali o Istanbulskoj konvenciji i njezinoj ratifikaciji u Hrvatskoj korištene su istraživačke metode kvantitativne i kvalitativne analize sadržaja te kvalitativna istraživačka metoda - analiza diskursa. Ukupno je analizirano 882 članaka u razdoblju od mjesec dana, od 13. ožujka 2018. do 13. travnja 2018., dana kada je ratificirana Istanbulska konvencija. Prije samog istraživanja postavljene su dvije glavne teze. Prva je da su odabrani portali o temi ratifikacije Istanbulske konvencije izvještavali pristrano na način da se u izvještavanju o temi moglo jasno razlučiti zalaže li se određeni portal za ratifikaciju Konvencije ili ne. Druga je teza bila da su ovi mediji o procesu ratifikacije Istanbulske konvencije izvještavali površno, bez sveobuhvatne analize uzroka i posljedica. Temeljni cilj provedenog istraživanja bio je ukazati na pristrano izvještavanje o procesu ratifikacije Istanbulske konvencije u Hrvatskoj.
Provedenom analizom potvrđena je početna pretpostavka autorice, a to je da se hrvatski mediji uglavnom nisu bavili pravnim, društvenim i gospodarskim aspektima Konvencije i njezinom implementacijom, već sukobima oko njezine ratifikacije. Najviše pažnje u izvještavanju posvećeno je prenošenju izjava političara u kojima su jedne druge vrijeđali i prozivali zbog zalaganja ili protivljenja ratifikaciji Konvencije. U gotovo niti jednom članku nije se radilo na osvještavanju i senzibiliziranju javnosti za potrebe zlostavljanih žena te važnosti koju Konvencija ima za poboljšanje uvjeta života žrtava nasilja u obitelji. Ženska prava, uključujući medijski pristup nasilju nad ženama, još uvijek je podzastupljena tema koja na važnosti dobiva jedino kada se piše o stereotipnim situacijama, šokantnim zločinima ili u slučaju Istanbulske konvencije, raspravama političara. Potrebna je dodatna edukacija medijskih djelatnika kako bi s većom pažnjom i obzirom naučili pokrivati društveno osjetljive teme, a pogotovo teme nasilja nad ženama. Samo kvalitetnim izvještavanjem o temama, što uključuje analitičnost, sveobuhvatnost, uključivanje više različitih izvora informiranja i pluralnost mišljenja, novinari mogu dostaviti potpunu priču koja će za njihovu publiku osiminformacijske, imati i edukacijsku vrijednost. |
| Sažetak (engleski) | Violence against women occurs regardless of the chronological and geographical factor. It is the most common form of violation of women's rights. In Croatia ratification of the Istanbul Convention, whose primary goal was to improve and enhance mechanisms for the protection of women victims of violence, provoked strong reactions and discussions among public. The media play a key role in forming the opinions and attitudes of the public on specific issues, and with designing and forming information in a specific way, media can influence public awareness in a positive or negative way. Therefore, for the analysis in this thesis were chosen six Croatian websites: Index.hr, 24sata.hr, Jutarnji.hr, Net.hr, Tportal.hr and Večernji.hr. In the analysis of articles published on these websites, which were reporting on the Istanbul Convention and its ratification in Croatia, were used research methods of quantitative and qualitative content analysis and qualitative research method - discourse analysis. In the period from 13th March to 13th April, day when Istanbul Covention was voted by government, resarcher analyzed a total of 882 articles. Before the resarch, the resarcher set up two main theses. The first thesis was that the chosen websites were biased during covering stories about the ratification process in a way that the reader could clearly see was the website for the ratification of the document or not. Second thesis was that the media on the process of ratification reported superficially and without a comprehensive analysis of cause and effect. The basic objective of the study was to point out the biased reporting on the process of ratification of the Istanbul Convention in Croatia. The analysis confirmed the initial assumption of the author and that is that the Croatian media generally did not address the legal, social and economic aspects of the Convention and its implementation, but conflicts over its ratification. Most attention in the coverage media devoted to the reporting of political statements and politicians insulting one another or calling for commitment or opposition to the ratification. Almost no one worked on raising awareness and sensitizing the public to the needs of abused women or the importance of the Convention for improvement the living conditions of victims of domestic violence. Women's rights, including media approach to violence against women, are still under-represented themes of importance, which get attention only when writing about stereotypical situations, shocking crimes or in the case of the Istanbul Convention, discussions of politicians.
It takes additional training of media professionals so they can with awareness and respect cover socially sensitive issues, especially violence against women. Only with high-quality reporting on issues, including analytical skills, comprehensiveness, inclusion of multiple sources of information and the plurality of opinion, journalists can submit a complete story that will for their audience have, not only informational, but educational value. |
