Naslov Kampanja o referendumu o ustavnoj definiciji braka u Večernjem listu i Jutarnjem listu 2013.
Naslov (engleski) Referendum Campaign on Constitutional Definition of "marriage" in Večernji list and Jutarnji list in 2013
Autor Maja Hanžeković
Mentor Boris Beck (mentor)
Član povjerenstva Boris Beck (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Sanjin Dragojević (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ivo Žanić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti Zagreb
Datum i država obrane 2019-09-18, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana DRUŠTVENE ZNANOSTI Informacijske i komunikacijske znanosti Novinarstvo
Sažetak U Hrvatskoj je 1. prosinca 2013. godine održan referendum o ustavnoj definiciji braka, i to na poticaj građanske inicijative U ime obitelji. Na referendumu se odlučivalo o prijedlogu da se postojeća definicija braka iz Obiteljskog zakona, o tome da je brak zajednica između žene i muškarca, prenese u Ustav. Kampanji uoči referenduma, ali i samoj analizi rezultata s birališta, hrvatski su mediji dodijelili velik prostor. Osim što se radilo o tek trećem referendumu od hrvatske neovisnosti, taj je izlazak na birališta bio poseban jer je iniciran skupljanjem potpisa građana. Aludirajući na razdijeljenost stanovništva u vezi referenduma o braku, akademska zajednica usporedila je situaciju u zemlji s kulturnim ratom. Ovaj se rad primarno usredotočuje na polarizaciju tijekom izvještavanja o referendumu i sukobljenim stranama tijekom 2013. godine. Konkretnije, polazište rada je kritička analiza diskursa temeljena na tekstovima objavljenima u dvjema najvećim dnevnim nacionalnim novinama, Jutarnjem i Večernjem listu. Kritička analiza diskursa bavi se opisivanjem tri međusobno povezane razine: političke situacije u zemlji na nacionalnom nivou i kulturnog rata kao oblika društvene prakse, reprezentacije seksualnih manjina i politika moralnosti kao oblika diskursne prakse te, posljedično, stvaranja tekstova. Rad polazi od stajališta da medijska praksa oba lista, neovisno o njihovoj poziciji na „lijevoj“ odnosno „desnoj“ strani političkog spektra, utječe na smještanje glasača na referendumu u stereotipne okvire. Takvim medijskim pristupom potencira se stvaranje polarizirajuće slike stanovništva sukobljenog oko opcija „za“ odnosno „protiv“. Posljedično, Jutarnji i Večernji list potencijalno utječu na stavove i vjerovanja svojih konzumenata, ali i na očekivanja o društvenoj situaciji koju bi mogao izazvati pojedini referendumski rezultat. Osim toga, mediji često svjesno istupaju iz okvira objektivnosti, priklanjajući se određenoj opciji, te samim time pridonose homogenizaciji zagovaratelja „za“ odnosno „protiv“ strane. Radom se nastoji osvijetliti povezanost između diskurzivnih i društvenih praksi. Na primjeru referenduma o ustavnoj definiciji braka želi se potvrditi konstruktivni učinak diskursa na znanja, vjerovanja, ponašanja i identitete.
Sažetak (engleski) In Croatia, on 1 December 2013, a referendum on constitutional definition of marriage was held, and it was stimulated by the civic initiative U ime obitelji. The referendum was deciding on the proposal to transfer the existing definition of marriage from the Family Law to the Constitution, namely that marriage is a community between women and men. Croatian media gave a great deal of space to campaigns on the eve of the referendum. Also, great attention was paid to analysis of the results of the polls. It was the third referendum since the Croatian independence and this entry to the polls was special because it was initiated by collecting citizens' signatures. Encouraging the idea of the dispersal of the population regarding a referendum on marriage, the academic community compared the situation in a country with a cultural war. This work primarily focused on polarization during reporting on referendum and conflicting parties during 2013. More concretely, the starting point of the paper is a critical analysis of discourse based on the texts published in the two largest daily newspapers, Jutarnji and Večernji list. The Critical Discourse Analysis deals with three interrelated levels: the political situation in the country at the national level and the cultural war as a form of social practices, representation of sexual minorities and policies of morality as a form of discourse practices and, consequently, the creation of texts. The paper begins with the view that the media practices of both papers, despite of their position on the "left" or "right" side of the political spectrum, affects on the placement of voters in referendum in the stereotypical framework. With this kind of media approach, the creation of a polarizing image of the conflicting population around the "for" or "against" option is potentially harmful. Consequently, Jutarnji and Večernji list potentially affect the attitudes and beliefs of their consumers, but also the expectations of a social situation that could be caused by a particular referendum result. In addition, the media often knowingly came out of the frame of objectivity, and while supporting a certain option they contributed to the homogenization of the sympathizers of "for" or "against" side. This work seeks to highlight the link between discursive and social practices. On example of the referendum on the constitutional definition of marriage, this work seeks to confirm the constructive effect of discourse on knowledge, belief, behavior and identity.
Ključne riječi
Referendum
brak
Večernji list
Jutarnji list
stereotipizacija
homogenizacija
Ključne riječi (engleski)
referendum
Marriage
Večernji list
Jutarnji list
stereotypization
homogenization
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:114:427723
Studijski program Naziv: Novinarstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra novinarstva (mag. nov.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Zatvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2019-11-22 09:35:08