Geotermalna energija kao jedan od obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije poznata je već čitavo stoljeće. Upotrebljava se i u brojne druge svrhe, primjerice za toplice, grijanje kućanstava, za procesnu toplinu u industriji i slično. U kontekstu suvremenih problema u energetici baziranoj na fosilnim gorivima, poput ograničenosti zaliha i sigurnosti dobave, fluktuacije cijena te štetnih utjecaja na okoliš, geotermalna energija uvelike dobiva na važnosti. Dva su glavna pravca njenog razvoja: prvi je iskorištavanje preostalih dostupnih resursa, koji su mahom niskotemperaturni, no postaju ekonomski sve isplativiji. Drugi pravac je razvoj tehnologije za iskorištavanje dosad nedostupnih resursa, ležišta na velikoj dubini koja se stvaraju umjetnim putem, tzv. vruće suhe stijene (Hot dry rock). Danas se električna energija proizvodi iz geotermalne energije u 24 države, a ukupna instalirana snaga se procjenjuje na 9,7 GW. Republika Hrvatska također raspolaže s nekoliko tzv. srednje temperaturnih geotermalnih izvora pogodnih za proizvodnju električne energije. Jedan od perspektivnih nalazi se na lokaciji LUNJKOVEC-KUTNJAK, između Koprivnice, Legrada i Ludbrega. U sklopu diplomskog rada prikazano je trenutno stanje proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora u svijetu. Prikazane su i raspoložive tehnologije (tipovi geotermalnih elektrana) koje se koriste u tu svrhu. Na temelju karakteristika geotermalnog izvora predložene su tehnologije (tipovi geotermalnih elektrana) primjenjive na lokaciji Lunjkovec – Kutnjak. To su binarna postrojenja s Organskim Rankine-ovim ciklusom (ORC) i s Kalina ciklusom. Za navedena dva tipa geotermalne elektrane provedeni su termodinamički proračuni i napravljena je usporedba. Za odabrani povoljniji tip postrojenja izrađen je termodinamički i aerodinamički proračun pripadajuće turbine. Konstrukcija prototipa aksijalne parne turbine sa četiri stupnja i zavarenom izvedbom kućišta prikazana je pomoću trodimenzionalnog modela te nacrta uzdužnog presjeka turbine.