U ovom radu prikazana je provedba analize moguće solarizacije energetskih sustava uz modele financiranja prema „Zimskom paketu“ Europske Unije. Analiza je napravljena na primjeru otoka Korčule. U prvom dijelu rada opisane su karakteristike funkcioniranja energetskih zadruga i lokalne energetske zajednice, a dan je i pregled drugih oblika promocije OIE. Razvijeni su modeli prema kojima je izračunata isplativost postavljanja fotonaponskih sustava za karakteristične skupine potrošača. Dan je pregled podataka o potrošnji karakterističnih skupina i ostalih podataka na osnovu kojih je izračunata isplativost modela. U drugom dijelu prikazani su rezultati analize o utjecaju članstva u energetskim zadrugama i lokalnim energetskim zajednicama na isplativost postavljanja fotonaponskih sustava za karakteristične skupine. Izračunate su potrebne površine, broj novootvorenih radnih mjesta te isplativost u slučaju solarizacije svakog stambenog i radnog objekta na otoku Korčuli. Analiziran je utjecaj električnih vozila na poslovni model za različite vrste punjenja električnih vozila te su pokazane uštede za kućanstvo za različite kombinacije korištenja fotonaponskog sustava s električnim vozilom. Pokazano je da je najisplativije projekt instaliranja fotonaponskog sustava na krov kućanstva realizirati kroz model članstva u energetskoj zadruzi (IRR = 12,82 %), dok električno vozilo ne utječe znatno na isplativost projekta (iznos IRR-a se za različite načine punjenja EV-a kreće od 12,50 % do 13,20 %). Izračunato je da bi se solarizacijom otoka Korčule uz uvjete i pretpostavke izražene u ovom radu, stvorila potreba za 8 novih radnih mjesta na puno vrijeme. Zaključeno je da energetske zadruge mogu imati povoljan utjecaj na solarizaciju otoka, ali da postoji još prostora za napredak, prvenstveno kroz uvođenje modela neto mjerenja (engl. net metering).