Porast standarda življenja kojemu svi težimo donosi sa sobom i neke negativne posljedice kao što je povećanje onečišćenja okoliša putem različitih gospodarskih aktivnosti. Svako ljudsko djelovanje donosi sa sobom neku vrstu utjecaja na okoliš, pa tako gotovo svaka aktivnost s kojom se ljudi bave proizvodi otpad. Postoji direktna povezanost između standarda življenja i generiranog otpada. Otpad koji odlažemo na već prepuna odlagališta nije opasan samo za prirodu već pridonosi narušavanju izgleda krajobraza ali i šteti ljudskom zdravlju, te je iz tih razloga potrebno održivo gospodariti otpadom. Stvaranjem otpada se ne zatvara prirodni put materije i energije te se pridonosi nerazboritom iskorištavanju raspoloživih resursa. Pa je kao takav, otpad danas prepoznat kao prioritet očuvanja prirode i okoliša. Uslijed svih tih činjenica potrebno je sagledati problem gospodarenja otpadom, te ga pokušati riješiti na efikasan, ekonomičan i na kraju što je najvažnije ekološki prihvatljiv način. Da bi mogli ocijeniti ekološki prihvatljiv način treba biti dobro upoznat sa tehnologijama i različitim načinima obrade otpada, u ovom radu je dan pregled najčešće korištenih tehnologija, te je potrebno odabrati najpovoljnije rješenje koje se trenutno nudi na svjetskom tržištu. U ovom radu je posebni naglasak dan na tehnologiju termičke obrade otpada, te je promatrana ekonomska opravdanost izgradnje takvog postrojenja. Uz troškove same izgradnje postrojenja napravljena je i tehno-ekonomska analiza prikupljanja otpada te izračunata optimalna veličina postrojenja i broj postrojenja u odnosu na troškove prikupljanja otpada. Također ključna prednost ove tehnologije, te jedna od bitnih, je što se biološki razgradljiv komunalni otpad smatra obnovljivim izvorom energije te može pomoći u implementaciji obnovljivih izvora energije u elektro-energetski sustav te na taj način smanjiti ukupne troškove izgradnje sustava za obradu otpada i sustav ekološki prihvatljivih izvora energije. Kao uvodno razmatranje u ovom radu je dan kratak pregled zakonske regulative Republike Hrvatske, te smjernice Europske unije u gospodarenju otpadom. Na samom kraju rada dan je prijedlog strategije gospodarenja komunalnim otpadom za Republiku Hrvatsku u kratkoročnom periodu od 5 godina. Uzimanjem u obzir svih relevantnih troškova koji ulaze u obzir možemo zaključiti da je s ekonomskog aspekta, za Republiku Hrvatsku, najpovoljnije izgraditi pet spalionica pravilno raspoređenih po teritoriju u cilju smanjenja ukupnih troškova prikupljanja i prijevoza otpada, čiji pojedinačni kapacitet obrade otpada treba biti u iznosu od 350.000 t otpada godišnje.