Ateroskleroza je bolest kod koje dolazi do nakupljanja aterosklerotskog plaka u stijenci krvne žile. Povećano nakupljanje plaka može dovesti do opstrukcije krvnog protoka, a kao dodatna komplikacija javlja se tromb koji može uzrokovati moždani ili srčani udar. Uobičajeni tretman kojim se osigurava povrat protoka krvi u ateroskleroznoj žili je ugradnja stenta. Endovaskularno ugrađen proširivi kardiovaskularni stent lokalno širi krvnu žilu na mjestu stenoze i na taj način ponovno uspostavlja normalni protok krvi. U dosta slučajeva, javlja se ponovno sužavanje (restenoza). Mogući uzrok restenoze je povećanje naprezanja u krvnoj žili uslijed ugradnje stenta što posljedično može uzrokovati povećanu proizvodnju kolagenskih vlakana u stijenci žile. Radiologijskim slikovnim metodama moguće je snimiti in vivo geometriju arterija opterećenih krvnim tlakom. Kako nije poznata neopterećena geometrija arterije, često se koristi opterećena geometrija kao referentna konfiguracija. Modeliranje se temelji na unaprijed pretpostavljenim predistezanjima. Cilj rada je pokazati utjecaj iznosa predistezanja i krutosti stijenke na raspodjelu naprezanja nakon endovaskularnog liječenja, a time i njegovu uspješnost. Kako sam iznos predistezanja ovisi o starosti i stadiju bolesti, cilj rada je provjeriti utjecaj nepoznatog predistezanja na raspodjelu naprezanja u stijenci krvne žile nakon ugradnje stenta. Korištenjem UMAT-a (eng. user subrutine), u ovom diplomskom radu, prikazana je implementacija neo-Hooke i Holzapfel–Gasser–Ogden (HGO) hiperelastičnih materijalnih modela s predistezanjem u programski paket Abaqus kako bi se izradio što realističniji model karotidne arterije. Taj model dalje je korišten za opisivanje ponašanja aterosklerozne stijenke u koji se ugrađuje stent. Također, s obzirom da predistezanja unutar HGO modela ne moraju biti ista i za izotropni i anizotropni dio funkcije unutarnje energije, neopterećena konfiguracija nije istovremeno i konfiguracija bez naprezanja. U radu je pokazano da nakon rasterećenja arterije ostaju rezidualna naprezanja te se nakon rezanja arterijski prsten otvori, a kut otvaranja ovisi o početnim predistezanjima i njihovoj razlici. U Abaqusu je izrađen i sklopni model s dodanim aterosklerotskim plakom zadanih dimenzija i geometrije te samostalno izrađenim karotidnim stentom.