Ispušni plinovi nastali izgaranjem fosilnih goriva u brodskim motorima smatraju se glavnim uzrokom onečišćenja zraka u pomorskom okolišu. U literaturi koja se bavi ovom problematikom razlikujemo štetne emisije dušikovih oksida (NOX), sumporovih oksida (SOX), ugljikovog monoksida (CO), lebdećih čestica te emisije stakleničkih plinova (ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), didušikov oksid (N2O)) [1]. Njihova prisutnost u atmosferi negativno utječe na okoliš i ljudsko zdravlje [2], što je posebice izraženo kod brodova priobalne i unutarnje plovidbe, koji provode razmjerno puno vremena u blizini naselja [3], [4]. Zahtjevi vezani uz zaštitu okoliša prisilili su pomorski sektor na povećanje energetske učinkovitosti, uz pretpostavku da navedeno povećanje vodi k smanjenju utjecaja pomorskog prometa na okoliš. Odbor za zaštitu pomorskog okoliša (eng. Marine Environment Protection Committee, MEPC) pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (eng. International Maritime Organization, IMO) donio je rezoluciju u kojoj je dodano poglavlje o energetskoj učinkovitosti brodova [5], a prema kojoj brodovi koji sudjeluju u međunarodnoj plovidbi trebaju imati Međunarodni certifikat energetske učinkovitosti. Za njegovo izdavanje brodovi trebaju udovoljiti zahtjevima Projektnog indeksa energetske učinkovitosti (eng. Energy Efficiency Design Index, EEDI) i imati Brodski plan upravljanja energetskom učinkovitošću (eng. Ship Energy Efficiency Management Plan, SEEMP). EEDI predstavlja tehničku mjeru energetske učinkovitosti i izražava se kao omjer emisije CO2 i gospodarskog učinka broda [6]. Pri tome valja naglasiti da je riječ o projektnoj veličini koja se analizira za jednu radnu točku, budući da je vezana za projektnu nosivost i brzinu broda, koje se u njegovoj eksploataciji pojavljuju vrlo rijetko. Projektni indeks energetske učinkovitosti određuje se za brodove veće od 400 GT u međunarodnoj plovidbi, dok za brodove priobalne plovidbe (angažirane u teritorijalnim vodama jedne države) i brodove unutarnje plovidbe trenutno ne postoji zakonska regulativa kojom bi se analizirala energetska učinkovitost. Spomenuti model nije izravno primjenjiv na brodove koji bi podrazumijevali korištenje alternativnih izvora energije ili za potpuno električne brodove. Povećanje energetske učinkovitosti brodova te smanjenje njihovih emisija, posebice CO2 koji je glavni staklenički plin čija povećana koncentracija u atmosferi doprinosi globalnom zatopljenju, može se postići primjenom određenih tehničkih i operativnih mjera [7]. Studije ukazuju da je najbolja mjera zamjena konvencionalnog brodskog energetskog sustava s alternativnim. Smanjenje emisija je važno i za hrvatske flote priobalne i unutarnje plovidbe, koje čine relativno stari brodovi niske energetske učinkovitosti. Navedene flote trebaju se prilagoditi suvremenim ekološkim trendovima, pri čemu je potrebno odabrati skup odgovarajućih mjera koje bi za odgovarajuće stanje flote i tržišne okolnosti bili isplative. U ovom radu razvijen je projektni postupak za brodske energetske sustave visoke razine energetske učinkovitosti, uzimajući u obzir specifične eksploatacijske zahtjeve priobalne i unutarnje plovidbe u cjeloživotnom okruženju i tržišne zakonitosti u Republici Hrvatskoj. Prvi korak istraživanja obuhvatio je analizu tehničkih značajki i načina korištenja brodova priobalne i unutarnje plovidbe (s naglaskom na brodske energetske sustave). U drugom koraku provedena je analiza dostupnosti alternativnih goriva (prirodni plin, električna energija, metanol, amonijak, vodik itd.) na području Republike Hrvatske. Njihova primjena na odabranim brodovima razmatranih flota istražila se procjenom životnog ciklusa (eng. Life-Cycle Assessment, LCA) brodskog energetskog sustava na okoliš te procjenom troškova životnog ciklusa (eng. Life Cycle Cost Assessment, LCCA). LCA ocjenjuje utjecaj brodskog energetskog sustava na okoliš kroz količine emisija koje se ispuštaju tijekom cijelog životnog vijeka energetske konfiguracije, odnosno od izrade dijelova energetske konfiguracije (baterija, motor, gorivni članak i sl.), proizvodnje izvora energije (gorivo, struja i sl.) do njegove primjene na brodu. Utvrđivanje održivosti i isplativosti alternativnih brodskih energetskih sustava postiže se provođenjem LCCA koja uzima u obzir troškove ulaganja, goriva, održavanja i zamjene opreme tijekom životnog vijeka proizvoda. Usporedba LCA i LCCA rezultata različitih goriva dovela je do identifikacije seta alternativnih tehnologija koje su primjenjive na odabranim brodovima priobalne i unutarnje flote Republike Hrvatske, a koji imaju manje cjeloživotne troškove i emisije od postojećih konvencionalnih rješenja. Analiza je posebno istaknula potpunu elektrifikaciju samo s baterijom, kao i primjenu metanola, kao izvedive alternative koje zadovoljavaju ekološke i ekonomske kriterije. Treći korak u ovom istraživanju predstavlja definiranje indeksa energetske učinkovitosti koji istodobno u obzir uzima energetsku učinkovitost broda i ekološku prihvatljivost, a može se primijeniti ne samo na brodove s pogonjene dizelskim motorom već i na niz alternativnih opcija napajanja. Uključivanje LCA i LCCA u definiciju novog indeksa energetske učinkovitosti predstavlja važan iskorak u poboljšanju postojećeg modela. Naposljetku, razvijen je projektni postupak kojim je moguće odabrati prikladne konfiguracije brodskih energetskih sustava brodova priobalne i unutarnje plovidbe s alternativnim izvorima energije, koji imaju povoljnije vrijednosti indeksa energetske učinkovitosti u odnosu na postojeća rješenja. Istraživanja provedena u ovom doktorskom radu vezana su za Uspostavni istraživački projekt „Zeleni modularni putnički brod za Mediteran“ (UIP-2017-05-1253), financiran od Hrvatske zaklade za znanost, a zaposlenje doktorandice financirano je također od Hrvatske zaklade za znanost iz „Projekta razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ u okviru natječaja DOK-01-2018. a) Ciljevi i hipoteze Glavni cilj ovog istraživanja je razviti projektni postupak za brodske energetske sustave visoke razine energetske učinkovitosti, uzimajući u obzir specifične eksploatacijske zahtjeve priobalne i unutarnje plovidbe i tržišne zakonitosti u Republici Hrvatskoj. Projektni postupak podrazumijeva i vezan je uz ostvarenje drugih ciljeva rada, odnosno definiranje projektnog indeksa energetske učinkovitosti za brodove priobalne i unutarnje plovidbe koji je primjenjiv za brodske energetske sustave s alternativnim izvorima energije, te ujedno i istraživanje dostupnosti alternativnih energetskih rješenja na području Republike Hrvatske i njihovu primjenjivost u hrvatskoj floti priobalne i unutarnje plovidbe. Prva hipoteza na kojoj se temelji ovo istraživanje je da je moguće definirati projektni indeks energetske učinkovitosti za brodove priobalne i unutarnje plovidbe, koji uključuje više radnih točaka (različite brzine plovidbe, a posljedično i radne režime kojima je podvrgnut brodski energetski sustav) i primjenjiv je za energetske sustave koji uključuju alternativne izvore energije. Druga hipoteza je da moguće je razviti projektni postupak za energetske sustava brodova priobalne i unutarnje plovidbe, koji će imati veću energetsku učinkovitost i manje ukupne troškove od postojećih rješenja. b) Znanstveni doprinosi Znanstveni doprinosi ovog rada su u području tehničkih znanosti, znanstvenom polju brodogradnje, a temelj im predstavlja formulacija indeksa energetske učinkovitosti i ekološke prihvatljivosti brodova za priobalnu i unutarnju plovidbu u Republici Hrvatskoj s proizvoljnim udjelom alternativnih izvora energije. Dakle, definiran matematički model istodobno procjenjuje energetsku učinkovitost broda i ekološku prihvatljivost, a može se primijeniti ne samo na brodove pogonjene dizelskim motorom već i na niz alternativnih opcija napajanja. Predstavljeni model je prvi znanstveni doprinos ovog rada i nastao je kao rezultat proširenja modela iz dostupne literature koji podrazumijevaju isključivo pogonske sustave temeljene na dizelskim motorima kao prvopokretačima. Brodovi razmatranih flota uglavnom su zastarjeli, pogonjeni dizelskim motorima razmjerno niske energetske učinkovitosti . Zamjena brodova novima ili zamjena njihovog energetskog sustava alternativnim otvara mogućnost za implementaciju inovativnih i zelenih tehnologija koje će zadovoljiti ekološke propise i smanjiti izravan utjecaj na lokalno stanovništvo. Mogućnost uvođenja različitih politika penalizacije emisija koje nastaju izgaranjem fosilnog goriva u brodskim motorima djeluje kao poticaj brodovlasnicima i prijevoznicima na primjenu alternativnih brodskih energetskih sustava čije korištenje na brodu rezultira manjim emisijama u usporedbi s postojećim energetskim sustavom ili ih u eliminira. Kako bi ispitao njihov utjecaj na okoliš, emisije razmatranih energetskih sustava treba istražiti s cjeloživotnog stajališta pomoću LCA, uzimajući u obzir emisije ciklusa goriva (od vađenja sirovine, njenog prijevoza do proizvodnog postrojenja, do proizvodnje samog goriva te njegove distribucija do crpke), upotreba goriva na brodu te proizvodnja glavne opreme sustava. Uz ispitivanje utjecaja na okoliš, važno je istražiti i isplativost brodskih energetskih sustava pomoću LCCA, uzimajući u obzir troškove investicije, održavanje, goriva i zamjene opreme tijekom eksploatacije broda. Provođenjem LCA i LCCA različitih brodskih energetskih sustava analizirala se njihova primjena u hrvatskoj floti priobalne i unutarnje plovidbe. Identificiran je skup alternativnih energetskih rješenja koja imaju manje cjeloživotne emisije i cjeloživotne troškove od postojećeg brodskog energetskog sustava, što je ujedno i drugi doprinos ovog doktorskog rada. Treći doprinos ovog rada je projektni postupak za energetske sustave visoke razine energetske učinkovitosti za brodove koji relativno često mijenjaju operativne režime, kakvi su dominantno zastupljeni u hrvatskoj priobalnoj i unutarnjoj plovidbi. Provođenjem LCA i LCCA različitih energetskih sustava te usporedba njihovih vrijednosti formuliranog indeksa, projektni postupak identificira optimalno rješenje koje ima višu energetsku učinkovitost, manje emisije i manje troškove od postojećih rješenja. Iako je rad usmjeren na brodove priobalne i unutarnje flote Republike Hrvatske, razvijeni projektni postupak, formulirani indeks energetske učinkovitosti primjenjiv je i za alternativne elektroenergetske sustave, kao i modeli ekonomske analize i analize utjecaja na okoliš alternativnih rješenja općenito su primjenjivi na sektore priobalne i unutarnje plovidbe drugih zemalja ako je skup specifičnih ulaznih podataka dostupan.