Proces političkog i ekonomskog osamostaljivanja postao je tako širok i snažan da danas imamo pred sobom jednu vrlo razvijenu i po mnogo čemu šaroliku strukturu država i sistema. Praktički na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj sceni nastupa nekoliko stotina zemalja koje su povezane međunarodnom suradnjom. Međunarodni pozitivni procesi kao što su migracija, razmjena znanja i znanstvenika, razvoj atomske fizike, vojne industrije, elektrotehnike, eksplozivni razvoj automobilske industrije i informatike ne može ostati unutar nacionalnih granica. Jednako tako i negativne pojave – krize raznih područja (monetarna, trgovinska, ekološka, energetska, demografska) prisutne su na svjetskom nivou. Poznat nam je problem zvan recesija, koja je zahvatila cjelokupni svjetski poredak, sve ekonomije svijeta. Klasična dioba na razvijene zemlje i zemlje u razvoju praktički se izgubila. Novi međunarodni ekonomski poredak ima jak naglasak na element globalizacije tj. spajanja svijeta u jednu cjelinu. Međunarodni monetarni fond te Svjetska banka su financijske institucije Ujedinjenih naroda koje uspostavljaju okvir gospodarske suradnje i razvoja i time dovode do stabilnije i naprednije globalne ekonomije. Iako taj cilj ostaje središnji za obje institucije, njihov se rad konstantno razvija kao odgovor na nove ekonomske događaje i izazove. Ovaj završni rad usredotočuje se na sam utjecaj financijskih institucija Ujedinjenih naroda na financijski razvoj područja u kojem autor živi; Hrvatska i zemlje iz regije.