U kontekstu mračnih događaja, kompleksnost odnosa povijesti i turizma očituje se na više razina, započevši od ljudskih komponenti sjećanja, osjećaja i percepcije, sve do uspjeha zemalja pri pravovaljanom provođenju tih procesa. Primijetilo se kako postoje negacije po pitanju provedenih strahota, smrti i zločina u različitim oblicima poput žrtava tijekom Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, ali i žrtava koje su bile zatočene u institucijama poput zatvora na Golom Otoku. Konačna saznanja i točne informacije su nužne kako bi se naposljetku obistinilo što se treba prihvatiti i što poduzeti po pitanju istoga kako bi se zaustavilo ponavljanje prošlosti, te omogućio napredak društva u cjelini. Osim toga, u Hrvatskoj se primjećuje razdjel između obrazovanja domaćih i stranih turista, kao i njihovo „zauzimanje mjesta“ u percepciji događaja prije i nakon posjeta mračnih mjesta. Potrebno je poduzeti određenje kolektivnog sjećanja mračnih događaja tako da se nacija uplete u istraživanje na koji način se želi prikazati njihova povijest, jer najzad to jest dio njihove povijesti, dok politika može poslužiti kao posljednji element implementacije društvene odluke. Naposljetku, kontinentalna Hrvatska je ponajviše prožeta kulturno-povijesnom baštinom kojom se mogu privući puno veći brojevi turista, što može pomoći ekonomskom prosperitetu tih područja, pogotovo područja Slavonije koja se smatraju slabije razvijenim područjima.