Naslov UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI NA MENTALNO ZDRAVLJE TIJEKOM COID-19 PANDEMIJE
Naslov (engleski) THE IMPACT OF PHYSICAL ACTIVITY ON MENTAL HEALTH DURING THE COVID-19 PANDEMIC
Autor Petra Latinčić
Mentor Andrica Lekić (mentor)
Mentor Jasna Lulić- Drenjak (komentor)
Član povjerenstva Ariana Fužinac-Smojver (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Arijana Krišković (član povjerenstva)
Član povjerenstva Andrica Lekić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Fakultet zdravstvenih studija (Katedra za fizioterapiju) Rijeka
Datum i država obrane 2021-07-16, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Temeljne medicinske znanosti Imunologija
Sažetak UVOD - Smatra se da bavljenje tjelesnom aktivnošću dovodi do bolje cirkulacije krvi u mozgu te da utječe na hipotalamičko – apofizno – adrenalnu os. Prilikom vježbanja kod osoba s anksioznim poremećajima dolazi do smanjenja negativnih misli i brige jer se kortizol prestaje izlučivati u prevelikim količinama. Prema istraživanjima, najbolji rezultati se postižu ako se provode aerobne aktivnosti kroz deset tjedana. Učinak tjelesne aktivnosti na depresiju očituje se u povećanju sinteze te uravnoteženom izlučivanju dopamina, serotonina i endorfina. Prema Nacionalnom institutu za kliničku izvornost u Velikoj Britaniji, za depresiju s blagim i umjerenim simptomima preporučene su aerobne aktivnosti u trajanju od 45 minuta do sat vremena te bi se trebale provoditi minimalno tri puta tjedno kroz duži vremenski period koji otprilike iznosi 10 – 14 tjedana. Karantena uzrokuje negativne posljedice na mentalno zdravlje. Dovodi do razvijanja osjećaja dosade, izoliranosti i frustracije. Tjelesna aktivnost dokazano smanjuje negativne učinke karantene kao što su depresija, samoća i dosada.
ISPITANICI I METODE – U istraživanju je sudjelovalo 53 studenata fizioterapije Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci koji su ispunili upitnik o provođenju tjelesne aktivnosti prije i za vrijeme COVID-19 pandemije kao i o mentalnom zdravlju tijekom pandemije.
REZULTATI – Statističkom obradom podataka nije pronađena statistički značajna razlika u danima i minutama provođenja tjelesne aktivnosti visokog i umjerenog intenziteta prije i tijekom COVID-19 pandemije, ali je pronađena statistički značajna razlika u broju sati koje su ispitanici proveli sjedeći prije i tijekom COVID-19 pandemije. Statistički značajna razlika nije pronađena vezano uz podatak da oni ispitanici koji su provodili tjelesnu aktivnost su se osjećali bolje u odnosu na one koji tjelesnu aktivnost nisu provodili. Statistički značajna razlika je pronađena vezano za negativan utjecaj tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje.
RASPRAVA – U ovom istraživanju djelomično je potvrđena prva hipoteza jer je statistički značajna razlika pronađena samo kod broja sati provedenih sjedeći prije i tijekom COVID-19 pandemije. Potvrđena je i treća hipoteza vezana za utjecaj COVID – 19 pandemije na mentalno zdravlje.
ZAKLJUČAK – COVID-19 pandemija je utjecala na pojavu depresije tijekom tog razdoblja. Tjelesna aktivnost nije imala učinka na mentalno zdravlje, a studenti su se podjednako tjelesnom aktivnošću bavili prije, kao i za vrijeme pandemije, no statistički značajna razlika je pronađena između broja sati koje su proveli sjedeći prije i za vrijeme COVID-19 pandemije.
Sažetak (engleski) INTRODUCTION - It is believed that engaging in physical activity leads to better blood circulation in the brain to affect the hypothalamic - apophysis - adrenal axis. When exercising in a person with anxiety disorders, there is a reduction in negative thoughts and worries because cortisol stops being excreted in excessive amounts. According to research, the best results are achieved if aerobic activities are carried out for ten weeks. The effect of physical activity on depression is manifested in increased synthesis and balanced secretion of dopamine, serotonin and endorphins. According to the National Institute of Clinical Origin in the UK, for depression with mild to moderate symptoms, aerobic activities lasting 45 minutes to an hour are recommended, which should be performed at least three times a week for a longer period of time of approximately 10-14 weeks. Quarantine causes negative consequences for mental health. It leads to the development of feelings of boredom, isolation and frustration. Physical activity has been shown to reduce the negative effects of quarantine such as depression, loneliness and boredom.
RESPONDENTS AND METHODS - The study involved 53 physiotherapy students at the Faculty of Health Studies in Rijeka who completed a questionnaire on physical activity before and during the COVID-19 pandemic as well as on mental health during the pandemic.
RESULTS - Statistical data processing did not find a statistically significant difference in the days and minutes of physical activity of high and moderate intensity before and during the COVID-19 pandemic, but found a statistically significant difference in the number of hours proved by respondents before and during the COVID-19 pandemic. No statistically significant difference was found regarding the fact that those subjects who performed physical activity felt better compared to those who did not perform physical activity. A statistically significant difference was found regarding the negative impact of physical activity on mental health.
DISCUSSION - In this study, the first hypothesis was partially confirmed because a statistically significant difference was found only in the number of hours spent sitting before and during the COVID-19 pandemic. The third hypothesis related to the impact of the COVID - 19 pandemic on mental health was confirmed.
CONCLUSION - The COVID-19 pandemic affected the occurrence of depression during this period. Physical activity had no effect on mental health, students engaged in both physical activity before and during the pandemic, with no statistically significant difference found between the number of hours spent the next before and during the COVID-19 pandemic.
Ključne riječi
tjelesna aktivnost
mentalno zdravlje
COVID-19 pandemija
Ključne riječi (engleski)
physical activity
mental health
COVID-19 pandemic
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:184:866623
Studijski program Naziv: Fizioterapija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra fizioterapije (mag. physioth.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-09-23 12:26:12