Tjelesna aktivnost od iznimne je važnosti želimo li sačuvati svoje zdravlje. Danas se sve manje ljudi kreće što dovodi do nastanka raznih bolesti. Pretilost, povišeni tlak, kolesterol te problemi sa srcem se nameću kao najčešći. Redovita tjelesna aktivnost umjerenog do jakog intenziteta dovoljna je da poboljšamo svoje zdravlje. Prilikom odabira tjelesne aktivnosti bitno je znati svoje mogućnosti kako ne bi došlo do ozljeda. Također se preporučuje da to ne bude stalno ista aktivnost nego da bude raznoliko. Tjelesna aktivnost pozitivno utječe na smanjenje povišenog tlaka, kolesterola u krvi te srčanih problema. Isto tako, tjelesna aktivnost pomaže u održavanju tjelesne težine te utječe na smanjenje pretilosti. Osim na fizičko zdravlje, tjelesna aktivnost poboljšava i psihičko stanje osobe. U današnje vrijeme kada je stres neizbježan, tjelesna aktivnost uvelike pomaže. Osobe oboljele o depresije i anksioznosti pozitivno reagiraju na bilo koju vrstu aktivnosti. Preporučuje se da to bude grupna aktivnost kako bi se osoba povezala s drugim ljudima koji imaju iste probleme te kako bi joj bilo lakše. Ako osoba ima problema sa samopouzdanjem, tjelesna aktivnost može biti odlična stvar u rješavanju istih. Sam osjećaj da napreduju i ostvaruju rezultate, takvim osobama može puno pomoći. Usko vezana za tjelesnu aktivnost je i zdrava prehrana. Da bi mogli govoriti o zdravoj i izbalansiranoj prehrani potrebno je da ona bude uravnotežena, raznolika i umjerena. Važno je unijeti onoliko kalorija koliko osoba može potrošiti u danu kako ne bi došlo do povećanja tjelesne težine. Zato u prehrani razlikujemo makronutrijente i mikronutrijente. U makronutrijente ubrajamo ugljikohidrate, bjelančevine i masti, a u mikronutrijente vitamine i minerale. Potrebno je držati se propisanih smjernica kada je prehrana u pitanju te ne bi trebalo biti nikakvih problema sa zdravljem. Upravo zbog činjenice da se danas sve manje ljudi kreće, a i da ne paze na prehranu provedeno je istraživanje na studentima fizioterapije kako bi se provjerile njihove tjelesne navike. U istraživanju su potvrđene sve tri postavljene hipoteze. 87,8% studenata je tijekom svog života bilo uključeno u neku tjelesnu aktivnost te su se natjecali na raznim razinama. Glavni razlog prestanka bavljenja određenom aktivnošću je nemogućnost usklađivanja školskih i sportskih obaveza. Danas se tjelovježbom bavi 77% studenata koji najčešće vježbaju 1-2 puta tjedno i to sami bez pomoći ili savjeta. Od aktivnosti se ističu hodanje/pješačenje, trčanje, vožnja biciklom i pilates, a tjelesna aktivnost im je važna zbog zdravlja, osjećaju se bolje, a i pomaže im u održavanju tjelesne težine. Što se prehrane tiče, 51,4% smatra da se zdravo hrani, većina ih redovito ima tri glavna obroka u danu, ali treba istaknuti da 39,4% ne doručkuje što baš i nije dobro. Nezdravu hranu i pića najčešće konzumiraju jednom tjedno, alkohol rijetko, a većina studenata su nepušači. Istraživanje je pokazalo ono očekivano, a to je da većina ipak vježba i pazi na prehranu. Oni koji su započeli s aktivnostima u ranijoj dobi su i dalje tjelesno aktivni što znači da s tjelesnom aktivnošću treba započeti rano kako bi navike ostale, ali nikad nije kasno za započeti s nečim dobrim za svoje zdravlje.