Kvaliteta i zagađenost zraka danas predstavljaju ključne čimbenike koji određuju kvalitetu ljudskog života. Zbog sve veće prenapučenosti planeta Zemlje, u posljednjih sedam godina svjedočimo drastičnim promjenama u zagađenosti zraka i posljedicama koje izravno utječu na ljudski organizam. U ovom diplomskom radu analizirana je povezanost između kvalitete zraka i razdoblja epidemije COVID-19, s posebnim naglaskom na utjecaj ljudskih aktivnosti, podneblja i industrijskih zona na koncentraciju NO2 u Republici Hrvatskoj. Istraživanje obuhvaća razdoblja prije epidemije COVID-19 (2019. godina), tijekom epidemije (2020.-2021. godine) i nakon epidemije (2022. godina). Također su analizirane sezonske varijacije u koncentraciji NO2, uspoređujući prvu polovicu 2024. godine s drugom polovicom 2018. godine, kako bi se utvrdio utjecaj sezone grijanja i klimatskih uvjeta na razinu zagađenosti zraka. Analiza je provedena korištenjem Sentinel-5P satelitskih podataka preuzetih s platforme Google Earth Engine. Dodatno, provedena je detaljna analiza gradskih područja (Zagreb, Kutina, Osijek, Pula, Split i Rijeka) koristeći podatke Sentinela-5 i podatke mjernih zemaljskih stanica. Cilj ove analize bio je detaljno ispitati utjecaj lokacije mjernih stanica na koncentraciju NO2 te utjecaj epidemije COVID-19 na kvalitetu zraka u urbanim sredinama. Dobiveni rezultati dokazali su izravni utjecaj epidemije COVID-19 na koncentraciju NO2 u zraku. Drugim riječima, ljudske aktivnosti značajno utječu na povećanje i smanjenje razine zagađenosti zraka. Također je utvrđeno da su sezonske varijacije u koncentraciji NO2 značajne, a sezona grijanja i klimatski uvjeti imaju važnu ulogu u pročišćavanju i zagađenju zraka koji udišemo. Nadalje, ukupna razina zagađenosti zraka može varirati ovisno o lokaciji mjernih stanica i podneblju u kojem se nalaze.