Kompleksnost operacija polijetanja i slijetanja helikoptera te potrebna raspoloživost slobodnog prostora u urbanom području zahtijevaju pažljivo planiranje i projektiranje građevinske infrastrukture helidroma. Najveće svjetske zrakoplovne organizacije, Federalna uprava za zrakoplovstvo i Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo, izdale su svoje standarde i projektne preporuke kojima se projektanti helidroma služe, a koje su analizirane i uspoređene u ovome radu. U Republici Hrvatskoj helidromi se projektiraju sukladno preporukama Pravilnika o helidromima, koji je baziran na Annexu 14 Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo. Primjena preporuka koje daje Pravilnik o helidromima na praktičnom zadatku pokazana je kroz dvije varijante idejnog rješenja helidroma za potrebe Kliničkog bolničkog centra Osijek. Analizirana potencijalna lokacija za idejna rješenja je u tranzitnoj luci, zato što je u neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra Osijek i dobro je povezana postojećom cestovnom infrastrukturom, a moguće je napraviti i direktan cestovni pristup području bolnice sa sjeverne strane. Dva rješenja su analizirana i uspoređena po kriterijima zračne pristupačnosti, cestovne povezanosti, zauzimanja prostora, mogućnosti instrumentalnog zračnog pristupa helidromu, sigurnosti operacija slijetanja i polijetanja, koštanja izgradnje i održavanja te buke helikoptera. Intencija je da gradovi koji su centri regije i imaju klinički bolnički centar, trebaju imati osigurane uvjete, odnosno potrebnu infrastrukturu za hitan helikopterski prijevoz u njegovoj blizini.