Ocjena stanja kakvoće podzemne vode za cjelinu podzemne vode (CPV) Južna Istra je provođena analizom kemijskih parametara devet vodnih objekata, odabranih prema Okvirnoj direktivi o vodama (ODV, 2000) i Direktivi o podzemnim vodama (DPV, 2006), temeljem nadzornoga monitoringa definiranim Državnom mrežom opažanja Hrvatskih voda. Početni korak kod ocjene stanja podzemnih voda je određivanje pozadinskih (BL) i graničnih vrijednosti (TV) ispitivanih parametara, a za potrebe ovoga rada su preuzete iz Plana upravljanja vodnim područjima za razdoblje od 2016. do 2021. godine. One su utvrđivane na točkama opažanja Tivoli, Rizzi, Valdragon (3), Campanož, Fojbon, Škatari, Šišan, Ševe i Jadreški za sljedeće parametre: otopljeni kisik, pH vrijednost, električnu vodljivost, nitrate, amonij, pesticide, arsen, olovo, živu, kadmij, kloride, sulfate, ortofosfate, te sumu trikloretena i tetrakloretena. Možebitno prekoračenje graničnih vrijednosti (TV) propisanih parametara je ispitivano inicijalnim testom te ukoliko su se prosječne vrijednosti tih parametara pokazale veće od najstrožih TV, pristupano je provedbi klasifikacijskih testova (Generalna procjena kakvoće, Zaslanjenje i druge intruzije te Zone sanitarne zaštite) na osnovu kojih je ocijenjeno stanje CPV Južna Istra. Prema dobivenim rezultatima testa Zaslanjenje i druge intruzije vrijednosti električnih vodljivosti ne prekoračuju TV vrijednosti te se stoga CPV Južna Istra svrstava u dobro stanje s visokom pouzdanošću. No, prema preostalim testovima Generalne procjene kakvoće i Zonama sanitarne zaštite, zbog povišenih koncentracija nitrata koje u prosjeku iznose 40,38 mg NO3-/L - i više su od TV vrijednosti (37,5 mg NO3-/L) na gotovo svim postajama monitoringa, CPV Južna Istra je ocijenjena lošim kvalitativnim stanjem podzemnih voda s visokom pouzdanošću te se konačno na osnovu rezultata provedenih analiza klasifikacijskih testova CPV Južnu Istru svrstava u loše stanje podzemnih voda s visokom pouzdanošću. Nakon poznatoga kvalitativnoga stanja podzemnih voda na CPV Južna Istra pristupilo se daljnjoj karakterizaciji gdje je detaljno identificiran uzrok onečišćenja te su predložene mjere za poboljšanje stanja i dat prijedlog operativnoga monitoringa. Analizom utjecaja i pritisaka su prikupljani podatci o glavnim potencijalnim onečišćivačima, a to su Kazneno-popravni dom u Valturi u sklopu kojega se nalazi stočna farma i poljoprivredno gospodarstvo, nekoliko većih farmi, odlagalište otpada Kaštijun te pulski aerodrom. Dodatnu ugrozu predstavljaju i planovi navodnjavanja na užemu području Pule te brojni nekontrolirani privatni zdenci na ovome području. Smanjenje koncentracija nitrata u podzemnim vodama se planira ostvariti prijedlogom mjera sukladno Akcijskome programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanoga nitratima poljoprivrednoga podrijetla (NN 15/13; 22/15) i Nitratnoj direktivi (1991). Neke od mjera su: ograničenje gnojenja poljoprivrednih površina u toku jedne kalendarske godine, ograničenje veličine gnojovki, adekvatno zbrinjavanje i postupanje s gnojem te ispunjenje rokova za izgradnju spremnika s trenutkom ulaska Hrvatske u EU. Naposljetku je predloženo i provođenje operativnoga monitoringa gušćom mrežom opažanja s dodatnim vodoopskrbnim zdencima koji nisu uključeni u nadzorni monitoring, kao i povećanje minimalnih intervala opažanja na mjesečne intervale. Isto tako, predlaže se kontinuirano praćenje dinamike kolebanja razina podzemnih voda te praćenje električne vodljivosti i rada crpki na vodnim objektima uključenim u sustav nadzornoga i operativnoga monitoringa. Ključne riječi