Tlo je trofazni materijal te se sastoji od zrna i čestica koja tvore skelet tla i od pora koje mogu biti ispunjene tekućinom i/ili zrakom. Različita tla imaju različitu strukturu i zbijenost. Struktura tla može biti koherentna ilinekoherentna te različite zbijenosti ovisno o raspodjeli zrnaca tla. Za potrebe rada korišteno je samo nekoherento ili krupnozrnato tlo u rahlom i zbijenom obliku. Tla se svrstavaju u grupe sličnih svojstava klasifikacijom. Klasifikacija nekoherentnog tlavršisepremanjegovomgranulometrijskom sastavu koji predstavlja raspodjelučestica tla po veličini, a sastav se uobičajeno prikazuje granulometrijskim dijagramom.Jedno od najvažnijih inženjerskih svojstava tla je posmična čvrstoća, a to je vrijednost posmičnog naprezanja u trenutku sloma, duž klizne plohe unutar mase tla. U laboratoriju se određuje u uređaju za izravni posmik. S obzirom da se ne ponašaju sva tla jednako nakon što su podvrgnuta posmičnim silama opisane su razlike u ponašanju rahlog i zbijenog nekoherentnog tla istih granulometrijskih svojstava. Uzorci ovih tala postupno se deformiraju djelovanjem jednake posmične deformacije na svaki od njih.Ispitivanja pokazuju da prilikom smicanja pijeska dolazi do značajne promjene volumena ugrađenih uzoraka, pri čemu se početno zbijeni uzorci razrahljuju, a rahli uzorci zbijaju. Do promjene volumena dolazi zbog zrnate strukture pijeska za koju je karakteristično da prilikom smicanja nužno dolazi do preraspodjele zrna u zoni smicanja, čime se mijenja volumen početnestrukture. Ta pojava naziva se dilatacija. U ovom radu prikazan je postupak određivanja kuta dilatacije.