Učinkovita zaštita podzemnih voda osnovni je cilj dobrog upravljanja vodnim resursima. U ovom radu je na primjeru jednog sliva prikazan način na koji se metode procjene ranjivosti, opasnosti i rizika od onečišćenja podzemnih voda mogu uklopiti u postupak njihove zaštite. Promatrano područje je sliv Orljave koji se geografski prostire na širem području grada Požege. U radu je opisano i predstavljeno promatrano područje te njegove geološke, hidrološke, klimatološke i reljefno – pedološke značajke, tj. karakteristike koje služe kao informacije za definiranje pokazatelja procjene prirodne ranjivosti. Prikazano je i trenutno stanje zaštite vodnih resursa tog sliva. Također, u ovom radu definirani su pojmovi: ranjivost, opasnost i rizik te je opisan projekt COST 620 (2004) čiji je osnovni cilj bio predložiti objektivnu metodologiju i okvirne smjernice za ujednačeni pristup u procjeni ranjivosti i rizika od onečišćenja podzemnih voda. Temeljna pretpostavka koncepta prirodne ranjivosti podzemnih voda polazi od toga da fizikalna, kemijska i biološka svojstva okoliša do određenog stupnja mogu pridonijeti zaštiti podzemnih voda od negativnog utjecaja čovjeka na okoliš (antropogeni utjecaj). Analiza rizika od onečišćenja podzemnih voda služi za izdvajanje onih dijelova sliva koji su zbog svojih prirodnih karakteristika podložniji vanjskim utjecajima (područja koja su ranjivija) i oni dijelovi sliva koji su već ugroženi zbog postojećih izvora onečišćenja. Analiza rizika provodi se u tri faze: izrada karte prirodne ranjivosti, zatim izrada karte opasnosti, te na kraju njihovo spajanje u kartu rizika podzemnih voda.