Podzemna voda kao glavni resurs te njezina kvaliteta i kakvoća, prema Strategiji prostornog uređenja Države od strateške je važnosti za širu regiju sjeverozapadne Hrvatske. Varaždinska županija jedna je od rijetkih u Republici Hrvatskoj s bogatim i izdašnim količinama pitke vode iz podzemlja, odnosno varaždinskog vodonosnika. Varaždinski vodonosnik je izgrađen od šljunaka i pijeska kvartarne starosti i nalazi se u tzv. Varaždinskoj depresiji. Geografski informacijski sustav (GIS) je danas neizbježan alat u izradi hidrogeoloških modela i u ostalim istraživanjima povezanim s vodnim resursima. GIS kao moćan okvir prikuplja i organizira podatke, prostornim analizama povezuje i kombinira slojeve te na kraju kao rezultat formira kartografski prikaz i model vodonosnika. Mogućnosti GIS-a u pogledu izrade modela su raznovrsne, od praćenja stanja razine podzemnih voda, kretanja onečišćivala, izdašnosti izvora, do izrade raznih karata ranjivosti, rizika i opasnosti od poplava, karata vodoopskrbnog sustava, itd. Izradom modela varaždinskog vodonosnika dobivamo bolji uvid u stanje podzemnih voda, način na koji ih možemo zaštiti od vanjskih utjecaja te kako najracionalnije iskorištavati taj neprocjenjiv resurs. Bez GIS tehnologije bilo bi jako teško vizualizirati procese koji se zbivaju ispod Zemljine površine, stoga je potrebno razvijati tu tehnologiju i implementirati različite modele i metode kako bi GIS mogli koristiti što učinkovitije.