Geohazard je drugi naziv za prirodnu pojavu ili događaj koji u određenim uvjetima može predstavljati opasnost za ljudski život ili imovinu. Prirodne hazarde, tj. katastrofe nije moguće izbjeći, pa je jako važno naučiti živjeti s njima. Glavni razlog proučavanja geohazarda jest prikupljanje dovoljnog broja podataka kako bi se što je moguće bolje razumjeli uzroci koji do njih dovode i procesi koji nastupaju. Na taj način moguće je uočiti njihovu dinamiku i moguće je više ili manje pouzdano predviđanje budućih pojava. Na kraju, vrlo važni segment ljudskog djelovanja upravo je provođenje različitih sanacijskih zahvata kako bi se smanjila šteta uzrokovana geohazardnim događajima. U ovom radu je obrađena mogućnost primjene GIS alata kao pomoć u predviđanju i sanaciji geohazrdnih događaja. GIS se općenito koristi kao alat za prikupljanje, pohranjivanje, analizu i prikaz prostornih podataka. U ovom radu korišteni su konkretni primjeri uporabe GIS alata kod obrade podataka vezanih za klizišta, poplave, vulkansku aktivnost i potrese. Primjena GIS alata pomogla je prepoznati lokacije na koje je potrebno usmjeriti istraživanja i sanacijske postupke smanjenja opasnosti tj. minimiziranje štetnih utjecaja geohazarda. Ažuriranja informacija u stvarnom vremenu u GIS-u pomaže boljem odlučivanju i poboljšanim upravljanjem prirodnim opasnostima. Vizualnim prikazom informacija GIS poboljšava procjenu rizika i omogućuje izradu prostornih analiza s velikim brojem podataka koje inače ne bi bile moguće. Uz pomoć izrađenih karata, moguće je u određenoj mjeri predvidjeti gdje bi moglo doći do pojave prirodnih hazarda, stoga je lakše na vrijeme planirati mjere sigurnosti i sustav ranog upozoravanja stanovništva.