Prikupljanje podataka u svrhu praćenja i ublažavanja štetnih utjecaja plinova i klimatskih promjena goruća je tema današnjice. Skupi i komplicirani sustavi daju veliku preciznost podataka no njihov glavni problem leži u tome što se zbog toga ne mogu postaviti na dovoljno velikom prostoru. Jeftina senzorika omogućila bi nam gušći raspored senzora, a samim time i podataka, što bi samim time dovelo do više podataka na većem prostoru, čime bi se mogli pokrit veće površine pod nadzorom. U tome veliku ulogu igra Arduino pločica sa pripadajućim senzorima koji svojom jednostavnošću programiranja i niskom cijenom doprinose uvelike ostvarenju tog cilja. Ispitivanjem preciznosti takvih rješenja ključno je u njihovoj implementaciji. Iako sami od sebe ne toliko precizni za određivanje točnih koncentracija plinova, njihovom kalibracijom uz već postojeće sustave postigli bi se zadovoljavajući rezultati koji bi opravdali investiranje u takvu vrstu sustava. U radu su za primjer uzeti Arduino Mics-2714 i Mics-5914 senzori za detekciju NOx i NH3 spojeva. Usporedna mjerenja radila su se sa Testo i Geotech5000 profesionalnim uređajima. Mjerenjima je pokazano da Arduino senzori imaju osrednju korelaciju podataka sa profesionalnim uređajima, zbog čega su potrebna daljnja istraživanja sa više mjernih točaka kako bi se pomoću regresije i statističke analize precizno kalibrirali uređaji do zadovoljavajuće preciznosti što je moguće napraviti kako je navedeno u nekim istraživanjima.