U posljednjih nekoliko desetljeća, sve veći je naglasak stavljen na razvoj biciklističke infrastrukture kao sredstva za poticanje održive mobilnosti. Vožnja biciklom postaje sve važnija kako se svijest o održivosti, zdravom načinu života i promicanju ekoloških alternativa u prometu širi među ljudima i zajednicama diljem svijeta. Ovaj rastući interes za biciklizam proizlazi iz niza prednosti koje vožnja biciklom donosi, kako pojedincima, tako i društvu u cjelini. U tom kontekstu, biciklistička infrastruktura postaje ključni element planiranja i oblikovanja kako urbanih, tako i ruralnih sredina. Prema regulativi Republike Hrvatske biciklističku infrastrukturu čine biciklističe prometnice (ceste, putovi, trake te biciklističke i biciklističko-pješačke staze), prometna signalizacija i oprema, parkirališta za bicikle i njihova oprema, spremišta za pohranu bicikala te sustavi javnih bicikala. Biciklistička traka definirana je kao dio kolnika namijenjen za promet bicikala označen odgovarajućom prometnom signalizacijom, koji je od prometne trake odvojen rubnom crtom. U ovom radu su prikazani principi i utjecajni parametrni planiranja i oblikovanja ovog tipa biciklističkih prometnica dani u hrvatskoj regulativi i inozemnim smjernicama te je dan primjer izvedenog rješenja biciklističke trake na dionici nacionalne biciklističke rute N1 u gradu Karlovcu.