Ovaj rad istražuje povijest regulacijskih radova na rijeci Savi u segmentu od granice s Republikom Slovenijom do Ivanje Reke, fokusirajući se na potrebu za regulacijom, korištene metode gradnje i učinke regulacijskih građevina. Regulacija rijeke Save započela je zbog potrebe zaštite od poplava, kontrole sedimentacije i omogućavanja održivog urbanog razvoja. U radu se posebno razmatra specifičan događaj koji je imao najveći utjecaj za početak projekta ozbiljnije regulacije rijeke Save na području grada Zagreba, a to je poplava koja se dogodila 1964. godine. Korištene metode gradnje uključivale su izgradnju nasipa, obaloutvrda, izgradnju preljevnih objekata i kanaliziranje korita. Ove regulacijske građevine značajno su promijenile hidromorfologiju rijeke, smanjivši prirodnu dinamiku i utjecali na kvalitetu ekosustava uz rijeku. Rad također analizira učinke tih intervencija na okoliš i društvo, uključujući promjene u biološkoj raznolikosti, kvaliteti vode i urbanom razvoju. Osvrt na potrebu daljnje regulacije rijeke Save uključuje razmatranje aktualnih izazova kao što su klimatske promjene i urbanizacija. Navedene su varijante najpovoljnijeg rješenja hidroloških problema koji bi se mogli pojaviti u budućnosti na vodotoku rijeke Save i okolnom području. Aktualni projekti koji se provode ili planiraju, poput revitalizacije prirodnih staništa i unapređenja sustava upravljanja vodama, predstavljaju ključne aspekte za budući razvoj rijeke i njezine okolice.