Svaki oblik utjecaja na okoliš temelji se na razmjeni tvari između okoline i ljudskog društva; proizvodno-potrošačkog sustava. Neki od najrelevantniji ekoloških efekta koji se određuju po utjecaju ekstrakcije ili emisije su: iskorištavanje neobnovljivi prirodnih resursa, globalno zatopljenje, razaranje ozonskog sloja, smog, itd. Kvantitativne metode za analizu i procjenu utjecaja na okoliš analiziraju, procjenjuju i tumače odnos proizvoda i okoliša. Procjena životnog ciklusa (life cycle assessment – LCA) jedna je od najpoznatijih, to je metoda za procjenu utjecaja proizvoda u svim njegovim životnim fazama na ekosustav, a radi na principu „od kolijevke do groba“. Što znači da se analizira opterećenje okoliša u svim fazama životnog ciklusa proizvoda. Svaka procjena životnog ciklusa se sastoji od četiri koraka: definiranje opsega i cilja, analiza inventara (Life cycle inventory - LCI), analiza utjecaja (Life cycle impact assessement) i interpretacija rezultata. Za procjenu ekološkog učinka proizvoda (life cycle impact assessement) koriste se različite metodologije, a najpoznatija i najraširenija je Eko-indikator 99, koja je samo produžetak LCA metode, a ne njeno pojednostavljenje. LCA je do ovog trenutka najpouzdanija metoda za izračunavanje utjecaja na okoliša, ali i ona ima svoja ograničenja. Razvoj će ići u smjeru dobivanja alata za još bržu i još pojednostavljenu i jeftiniju procjenu od LCA; neki takvi alati su već na tržištu kao na primjer alat Eko-it.