Svijesti o važnosti očuvanja okoliša kroz razvrstavanje otpada osigurala je iznimno važnu sirovinu za papirnu industriju. Naime, stari papir uvelike je smanjio krčenje šuma radi osiguravanja drvne sirovine za proizvodnju papira. Međutim vlakanca koja se dobivaju reciklacijom starog papira kraćih su dimenzija od primarnih vlakanaca svih bjelogoričnih i crnogoričnih drvnih vrsta. Nadalje njihova dimenzija se svakim ciklusom reciklacije papira dodatno smanjuje te su nakon sedam ciklusa reciklacije neuporabljiva za papirnu industriju. Stoga se papirna kaša recikliranih vlakanaca oplemenjuje dužim primarnim vlakancima. U ovom radu će se promatrati mogućnost korištenja papira s alternativnim vlakancima iz slame žitarica kao tiskovnih podloga na temelju kvalitete reprodukcije višebojnih otisaka uslijed kontakta s određenim organskim i anorganskim kiselinama. Tiskovne podloge izraditi će se na Rapid Köthen uređaju za automatsku izradu laboratorijskih listova gdje će se pulpa dobivena iz slame pšenice, ječma i pšenoraži miješati s pulpom recikliranih drvnih vlakanaca u različitim masenim omjerima. Formirani listovi će se otisnuti višebojno UV inkjet digitalnom tehnikom tiska u punom tonu kako slijedi: C+M, C+Y, M+Y, C+M+Y. U svrhu ispitivanja utjecaja pulpe slame u tiskovnim podlogama na kemijsku stabilnost otisaka, otisnuti uzorci laboratorijskih papira biti će izloženi djelovanju anorganskih i organskih kiselina. Određivanjem spektrofotometrijskih vrijednosti obojenja ne tretiranog i određenom kiselinom tretiranog otiska izračunati će se Euklidska razlika obojenja na temelju koje će se definirati stabilnost otiska odnosno stupanj narušenosti kvalitete reprodukcije određene boje.