Do prije desetak godina dronovi su bili samo dječje igračke na daljinsko upravljanje. Danas se nalaze posvuda, a i tržište dronova sve je jače, raznovrsnije i cjenovno pristupačnije. U današnje se vrijeme termin dron upotrebljava kao naziv za sve bespilotne letjelice. Riječ dron dolazi od engleskog 'drone' (eng. drone-bumbar) koja označava zujanje. Ista se riječ u govoru upotrebljava i za quadcopter, iako bi primjereniji naziv za sve letjelice bio 'UAV' koji označava zračnu letjelicu bez pilota (eng. Unmanned Aerial Vehicle). Svaka se bespilotna letjelica kontrolira daljinskim upravljačem preko bežične veze ili može letjeti samostalno uporabom unaprijed programiranog leta. Također, moguće je pomoću GPS-a dron orijentirati na praćenje lokatora i snimanje određenog objekta. Opremljeni su raznim senzorima: žiroskop, kompas, visinomjer, GPS sustav, infracrvena kamera, digitalna kamera, radar, sonar, termometar... Napredniji modeli posjeduju i kameru povezanu mobilnim telefonom (eng. Smartphone) koji putem video linka omogućuje 'Live prijenos' kao promatranje slike uživo na letjelici. Fotografija snimljena dronom može biti različitih karakteristika i kvalitete, ovisno o vrsti drona i položaju kamere. Kako bi kamera mogla nepomično i mirno stajati tijekom uporabe, sve se više upotrebljava gimbal koji predstavlja 'support system'. Povećanjem broja senzora došlo je do širenja njihove upotrebe. Prva ih je koristila vojska, a danas ih koriste meteorolozi za predviđanje vremena, geografi i geolozi za pristup neistraženim područjima i mapiranje, poljoprivrednici za nadzor obradivih površina, policija za kontrolu granica, elektroprivreda za nadzor i inspekciju strujnih vodova, katastar za kontrolu zemljišnih knjiga, službe za organizaciju ljudstva i sredstava nakon katastrofe. Iako im je primjena široka, u ovom radu pisat će se o video snimanju dronovima jer donose spektakularne snimke iz zraka otvarajući potpuno novu perspektivu.