Neki od najtežih slučajeva stradavanja spomeničkog blaga uzrokovale su upravo elementarne nepogode (potresi, požari, poplave). Ovaj rad usmjeren je proučavanju posljedica nastalih samo jedne od navedenih katastrofa, poplavu. Oštećenja knjižnične građe nastala kao posljedica poplave, s konzervatorsko-restauratorskog stajališta, odskaču od uobičajenih oštećenja s kojima se susreću u normalnim okolnostima. Jedan od tih slučajeva opisan je u ovom radu. Riječ je o poplavi koja se dogodila u noći s 14. na 15. listopada 2015. u Gradskoj knjižnici ―Juraj Šišgorić‖ u Šibeniku. Tijekom navedene vodene bujice poplavljen je cijeli podrumski prostor, u kojemu se nalazio audiovizualni odjel, galerija, hemeroteka i spremište knjiga. U ovom radu detaljno je objašnjeno kako se postupalo gradivom nakon tog dogaĎaja, usput objašnjavajući i ne nekonvencionalne postupke korištene u hitnim slučajevima, te njihov utjecaj. Uz to, iscrpnije su opisane posljedice djelovanja vode na papirnatu građu i tehnike sušenja koje se primjenjuju pri njihovoj obradi. Svrha ovog rada bila je utvrditi stanje prostora zahvaćenog poplavom i stradale knjižnične građe, te prikupiti podatke na temelju kojih će se predložiti mjere zaštite koje je potrebno poduzeti prema IFRA načelima za skrb i rukovanje knjižničnom građom. Posjetom i pregledom prostorija i knjižnične građe utvrđeno je da su svi korišteni postupci tijekom procesa spašavanja pozitivno utjecali, kako na knjižničnu građu, tako i na sanaciju prostora natopljenih vodom.