Efekt zemlje porijekla je pojava povezana sa stereotipnim mišljenjima o zemlji porijekla, određena etiketom „Proizvedeno u“ (Bilkey i Nes, 1982), koju potrošači koriste kako bi razvili mišljenje o proizvodu (Johansson, 1989). U ovom radu je istraživano koliko su izražene sastavnice modela sadržaja stereotipa i potrošačkog etnocentrizma, te uspješnost predviđanja spremnosti na kupnju proizvoda pomoću tih konstrukata. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku 174 ispitanika koje su činili studenti Sveučilišta, zaposlenici jednog trgovačkog lanca i stanovnici jedne stambene zgrade u Zagrebu. Raspon dobi ispitanika kreće se od 18 do 70 godina, te su ispitanici podijeljeni u dvije dobne skupine, od 18 – 29 godina i ≥ 30 godina. Korištene su mjere modela sadržaja stereotipa (toplina i kompetencija), potrošačkog etnocentrizma, spremnost na kupnju slatkiša i automobila te sociodemografskih podataka. Metodom papir – olovka i online istraživanjem ispitivala se spremnost na kupnju njemačkih, francuskih, čeških i rumunjskih proizvoda. Istraživanje je pokazalo da su ispitanici u najvećoj mjeri spremni kupiti i automobil i slatkiše iz Njemačke, potom one francuske, češke i rumunjske. Nijemci su također procijenjeni najkompetentnijima, te ih slijede Francuzi, Česi i Rumunji. Toplina i kompetencija su značajno pozitivno povezane sa spremnošću na kupnju automobila i slatkiša, odnosno što toplijima i kompetentnijima ispitanici procjenjuju stanovnike određene države, u većoj su mjeri spremni kupiti njihov proizvod. Unatoč tome, jedini značajan prediktor spremnosti na kupnju proizvoda je kompetencija. Izraženost potrošačkog etnocentrizma je u srednjim vrijednostima skale te se nije pokazao značajno povezanim sa spremnošću na kupnju proizvoda.